Događaji

Supruga Stjepana Radića

U zagrebačkom naselju Špansko ulica dobila ime po Mariji Radić

U zagrebačkom naselju Špansko ulica dobila ime po Mariji Radić

Predsjednik HSS-a i saborski zastupnik Branko Hrg na svečanosti je istaknuo kako je danas ta ulica službeno dobila ime velike Hrvatice češkog porijekla, godinu i pol od inicijative koju je pokrenula Danica Vukelić, vijećnica i predsjednica stenjevačke Organizacije žena Hrvatsko srce. Zahvalio je Vijeću Gradske četvrti Stenjevec, zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću i zagrebačkoj Gradskoj skupštini, te istaknuo da je Marija Radić jedna od najkarizmatičnijih političarki 20. stoljeća, a i počasna građanka grada Križevaca, kojemu je on gradonačelnik.

U povodu imenovanja, izjavu su medijima uputili i Branislava Turina rođ. Radić i dr.sc. August Turina, unuka i praunuk Marije Radić. "Kao potomci velikana Stjepana i Marije Radić ponosno želimo istaći kako je imenovanje ... ujedno značajan podsjetnik na velika djela koja je Marija Radić učinila za hrvatski narod, a posebno prava hrvatske žene u društvu. Uvjereni smo da će spomen na nju kroz imenovanje ove ulice posebno našim mladim naraštajima dati kontinuiran dodatan poticaj proučiti cjelokupnu povijesnu i društvenu ostavštinu koju je svom hrvatskom narodu u nasljeđe ostavila naša babićka Marija Radić", navodi se u izjavi.

Marija Radić rodila se 27. kolovoza 1874. u Pragu, a umrla je 17. lipnja 1954. u Zagrebu, u Mihanovićevoj 34, gdje joj je 8. ožujka 2014. na prigodnoj svečanosti otkrivena spomen ploča u povodu 140. godišnjice rođenja i 60. godišnjice smrti. Rođena je kao Marie Dvořáková u obitelji koja je bila u srodstvu sa slavnim češkim skladateljem Antonínom Dvořákom. Završila je učiteljsku akademiju i radila kao učiteljica u nekoliko čeških mjesta, a sa Stjepanom Radićem, tada mladim studentom u Pragu, upoznala se 1894. i vjenčala 1898. U braku koji je trajao nepunih 30 godina, do Radićeve smrti 8. kolovoza 1928., dobili su dvije kćeri i dva sina. Marija Radić svom je suprugu bila i najbliža suradnica, vodila je obiteljsku knjižaru i bavila se politikom. Od 1927. bila je predsjednica Organizacije žena HSS-a "Hrvatsko srce" i pisala u HSS-ovim glasilima. U hrvatskoj javnosti ostala je upamćena kao Marženka, prema češkom obliku svog imena. Pokopana je u arkadama na zagrebačkom groblju Mirogoju uz svog supruga Stjepana Radića i ostale vodeće političare HSS-a.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.