Profesor Wofgang Benedek s Instituta za međunarodno pravo i suradnju Sveučilišta u Grazu u petak je na okruglom stolu 'Govor mržnje – odgovornost medija' održanom u Zagrebu istaknuo kako su u Hrvatskoj donesena dobra zakonska rješenja o odgovornosti za govor mržnje u medijima, ali da ta rješenja treba provoditi i u praksi koju , prema njegovim riječima, otežava činjenica kako je ponekad teško prepoznati što je govor mržnje u nekom društvu.

"Bilo bi jako iznenađujuće da postoji zemlja u kojoj nema govora mržnje. Prema toj problematici treba postupati pažljivo – bolje je razmišljati o slobodi izražavanja nego o sankcijama za govor mržnje",  istaknuo je Benedek na okruglom stolu u organizaciji Vijeća za elektroničke medije (VEM) održanom u zagrebačkom Novinarskom domu.  

S druge strane, sudionici okruglog stola u svojim su izlaganjima iznosili potpuno suprotne stavove – glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić izjavio je kako u 'suvremenoj Hrvatskoj nema govora mržnje', a odvjetnica Vesna Alaburić precizirala je više slučajeva govora mržnje posebno ističući odjavu emisije na Z1 urednika Marka Juriča zbog koje je VEM donio odluku o trodnevnoj zabrani emitiranja programa Z1.

Zorislav Lukić u svojem izlaganju rekao je da je Juričev istup bio 'provokacija na temelju kojeg se otkrila istina' o istupu mitropolita Porfirija Perića na skupu u Chicagu na kojem su se pjevale četničke pjesme, te da je tek nakon toga mitropolit izrazio žaljenje. Ističući i da je Juričeva provokacija služila otkrivanju istine jer 'hrvatsko društvo nije znalo ono što je trebalo znati', Lukić je naglasio dvostruke kriterije navodeći, prema njegovim riječima, izrugivanje hrvatskoj himni u tjedniku "Novosti" Srpskog narodnog vijeća protiv čega je postupak pokrenuo samo Sud časti Hrvatskog novinarskog društva.

No, iako je naglasio da u ta dva slučaja kazne nisu iste iako su ti medijski istupi doživjeli osude, Lukić je za Hinu dodatno pojasnio zašto smatra da u Hrvatskoj nema govora mržnje.

"Mržnja i govor mržnje su svojstveni totalitarnim sustavima kakav je bio Hitlerov, Staljinov i Mussolinijev. To je mržnja, koja je planirana na planu, svijesti i organizaciji da se svjesno provode uništenje nekog pojedinca ili skupine, a toga u Hrvatskoj nema. Ako mržnje nema, ne može biti ni govora mržnje. Ima žestokog govora, nekada je to dramatično žestok govor. Ima i govora koji daleko prelaze granicu primjerenog govora, ali elemenata govora mržnje u hrvatskom društvu još nisam vidio", rekao je Lukić.

S druge strane, Vesna Alaburić istaknula je kako govora mržnje ima u Hrvatskoj pritom istaknuvši primjer sporne odjave emisije Marka Juriča. "Naravno da u Hrvatskoj ima primjera govora mržnje. Ali ne bih rekla da Hrvatska vrvi govorom mržnje i da je to neki ekstremno veliki problem, a pogotovo onaj koji ne možemo riješiti. U odjavnom dijelu sporne emisije Marka Juriča u kojem se apeliralo na žene i djecu koji šeću zagrebačkim Cvjetnim trgom da paze jer je u blizini pravoslavna crkva iz koje može netko istrčati tko će ih u četničkoj maniri klanja povrijediti – to je bio govor mržnje jer se odnosi na sve svećenike pravoslavne crkve i vjernike", zaključila je Vesna Alaburić.