Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović dobio je od Europske komisije "zeleno svjetlo" za okvir novog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2016. do 2022. a time i za unaprjeđenje postojećeg sustava koji se bazira na prethodnom Planu i izgradnji 13 centara za gospodarenje otpadom koji bi godišnje stvorili od 500 do 1000 kuna dodatnih komunalnih troškova po kućanstvu.

 "Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na kojem radimo omogućit će veću financijsku i ekološku održivost sustava. Za građane to znači kvalitetniju komunalnu uslugu, prihvatljivije troškove odvoza otpada, a za poduzetnike priliku da otvore nova radna mjesta u sektoru gospodarenja otpadom", izjavio je za Hinu ministar Dobrović.

Poručio je da će poboljšanje sustava gospodarenja otpadom omogućiti Hrvatskoj da ispuni preuzete obveze Europske unije, a to znači da joj neće morati plaćati kaznene penale. Ministar je podsjetio i na zakonsku obvezu gradova i općina da građanima omoguće odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i općine dužni su stvoriti sustav koji će poticati građane na odvojeno prikupljanje otpada, istaknuo je Dobrović.

Delegacija Europske komisije je okvir budućeg Plana gospodarenja otpadom 2016. - 2022. ocijenila kvalitetnim

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode radi na unaprjeđivanju postojećeg sustava gospodarenja otpadom te je u pripremi novi Plan za razdoblje od 2016. do 2022. Predstavnici Ministarstva su delegaciji EK predstavili okvir budućeg Plana koja ga je ocijenila pozitivnim. Složila se s ocjenom da prethodni Plan gospodarenja otpadom nije polučio dobre rezultate te da gorivo iz otpada, koje je glavni proizvod dosad sagrađenih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, nema tržište. Delegacija se složila i s analizom Ministarstva kako su planirani kapaciteti obrade miješanog komunalnog otpada u centrima preveliki s obzirom na zahtjeve kružnog gospodarstva i hrvatske potrebe.

13 centara za gospodarenje otpadom godišnje bi stvorili dodatne komunalne troškove po kućanstvu

Procjena je da bi postojeći sustav gospodarenja otpadom koji se bazira na 13 centara za gospodarenje otpadom godišnje stvorio 500 do 1000 kuna dodatnih komunalnih troškova po kućanstvu. Radi se o operativnim troškovima rada centara koji su visoki zbog činjenice da se glavnina otpada prikuplja kao miješani i takav obrađuje mehaničko-biološkom tehnologijom u prilično udaljenim centrima. Primjerice, planirano je da se otpad iz nekih gradova do centara prevozi i više od 100 km što je velik teret za održivost sustava.

Rast troškova mogao bi se ublažiti unaprjeđenjem sustava. Centre za gospodarenje otpadom koji se nalaze u fazi pripreme potrebno je doraditi tako da fokus bude na recikliranju, a ne na proizvodnji goriva iz otpada.

Uz doradu projekata centara sustav je potrebno decentralizirati i pojačati sortirnicama i reciklažnim centrima, čija će gradnja biti predviđena novim Planom za gospodarenje otpadom. Tako bi se smanjile ulazne količine miješanog komunalnog otpada u centre za gospodarenje otpadom. Na taj način će prikupljeni papir i plastika umjesto kao gorivo iz otpada završiti u sortirnicama i time omogućiti kružno gospodarstvo. Tako stvoreni prihodi bi amortizirali troškove i ublažili značajnije povećanje troška komunalnog sustava za građane.

Sustav gospodarenja otpadom prema EU smjernicama stvorio bi desetak puta više radnih mjesta

Sustav gospodarenja otpadom prema EU smjernicama kružnog gospodarstva stvorio bi desetak puta više radnih mjesta od postojećeg sustava. Na ovako organiziran komunalni sustav, može se razviti malo poduzetništvo, posebno za recikliranje plastike. Što je još važnije, Hrvatska bi time ispunila obvezu o odvojenom prikupljanju reciklabilnih tvari od minimalno 50 posto do 2020.

Komunalni sustav bio bi resursno učinkovit, bitno manje bi zagađivao okoliš te bi bio jeftiniji. Hrvatska bi time izbjegla plaćanje penala Europskoj uniji, a bili bi i niži troškovi transporta jer bi se u centre vozile manje količine miješanog komunalnog otpada.

Udruge za zaštitu okoliša pozdravljaju najave Dobrovića o odustajanju od štetnog spaljivanja otpada

Koalicija neformalnog naziva "Zero Waste Hrvatska" koju čine 44 okolišne udruge okupljene u Zeleni forum te još 18 udruga i inicijativa građana uputila je ministru Dobroviću sugestije za izradu novog Plana gospodarenja otpadom. Ističući kako je Hrvatska u EU među najgorim državama u gospodarenju otpadom, udruge pozdravljaju njegove najave o odustajanju od štetnog spaljivanja i izgradnje regionalnih centara za miješani otpad. Zahtijevaju i da se u novi prijedlog Plana ugrade kvalitetne mjere smanjenja, ponovne uporabe, odvajanja i recikliranja otpada.

Ističu kako su to mjere bazirane na konceptu bez otpada koje poštuju hijerarhiju gospodarenja otpadom, štite okoliš i ne ugrožavaju zdravlje. Udruge kažu kako se hitno mora donijeti novi Plan "kako bi se unaprijedio hrvatski sustav gospodarenja otpadom koji je godinama među najgorima u EU".

"U Hrvatskoj se odvaja samo 15 posto ukupne količine otpada, a do 2020. obvezni smo odvajati 50 posto, a uz to imamo i brojne druge obaveze koje se tiču ponovne uporabe, recikliranja i smanjenja odlaganja otpada na odlagališta", navode udruge. Tvrde kako se prijedlog Plana koji je 2015. u javnu raspravu uputio bivši ministar Mihael Zmajlović "bazirao na nastavku zaostalog sustava u kojem je potrebno proizvoditi velike količine miješanog otpada koji bi se prevozio do skupih megalomanskih regionalnih centara u kojima bi se usitnjavao i zatim dalje prevozio na spaljivanje u cementare i spalionicu otpada".

Koalicija udruga "Zero Waste Hrvatska" upozorila je da takvim sustavom Hrvatska neće ispuniti zadane obveze EU te će građani biti dovedeni u situaciju da moraju otplaćivati visoke kaznene penale EU i živjeti pokraj postrojenja koja štete okolišu i ugrožavaju im zdravlje.

Udruge od Dobrovića očekuje uspostavu kvalitetnog sustava koji vodi brigu o javnom interesu i zaštiti okoliša

Koalicija udruga očekuje od novog ministra Dobrovića uspostavu kvalitetnog sustava koji vodi brigu o javnom interesu i zaštiti okoliša te poručuju kako je nužna temeljita transformacija sustava bazirana na poštivanju prioritetnih koraka u gospodarenju otpadom. To uključuje, kako ističu, odustajanje od koncepta regionalnih centara za miješani otpad, izgradnje spalionica i spaljivanja u cementarama, koji je najskuplji i štetan.

To uključuje i kvalitetan sustav mjera koje je nužno ugraditi te otvaranje centara za ponovnu uporabu. Udruge ističu kako je građane potrebno opskrbiti infrastrukturom za odvajanje otpada "na kućnom pragu" te uvesti naplatu odvoza prema stvarno proizvedenoj količini miješanog otpada. Također, treba izgraditi infrastrukturu za sortiranje, kompostiranje i recikliranje na lokalnoj razini.

Udruge se zalažu za kvalitetan Plan sprječavanja nastanka otpada s mjerama poput zabrane besplatnog dijeljenja plastičnih vrećica, uspostave učinkovitog nacionalog sustava doniranja hrane i raznolike edukativne kampanje. Pozivaju Ministarstvo da uvaži komentare građana te izradi prijedlog baziran na ovim preporukama.

Zelena akcija: Gospodarenje otpadom je već godinama jedan od najvećih okolišnih problema u Hrvatskoj

"Ključ rješenja gospodarenja otpadom, što je jedan od najvećih okolišnih problema u Hrvatskoj, jest odvojeno prikupljanje otpada 'od vrata do vrata' te naplata prema količini. Neophodno je građanima omogućiti da odvajaju sve vrste otpada na kućnom pragu, da pored kante za ostatni otpad imaju i kante za papir, plastiku, staklo, kuhinjski otpad i tekstil, a ne da moraju po kvartovima tražiti 'zelene otoke', jer to većina građana jednostavno neće raditi", izjavio je Hini Bernard Ivčić, predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije.

Ivčić je istaknuo i kako je neophodno uvesti naplatu prema stvarnoj količini ostatnog otpada jer bi time građani direktno bili stimulirani da odvoje što više otpada kako bi količina ostatnog otpada bila što manja i kako bi im računi bili što niži.

"Izgradnja spalionica nije rješenje. Zahvaljujući obmanama zagovarača spalionica, dio građana pogrešno vjeruje da spaljivanjem otpad nestaje. To nije točno, jer nakon spaljivanja ostaje 25 do 30 posto početne količine otpada u formi pepela te određena količina opasnog otpada. Umjesto sulude ideje izgradnje spalionica, kombinacijom odvojenog prikupljanja i naplate prema količini moguće je smanjiti količine otpada za čak 70 do 80 posto", ustvrdio je.

Primjerice, Prelog i šest općina Donjeg Međimurja nedavno su potpisali odluku kojom su se obvezali da će do 2020. odvojeno prikupljati 70 posto otpada. Trenutno su na 50 posto, zahvaljujući pridržavanju preporuka koje im je, kaže Ivčić, napisala Zelena akcija.

Pojasnio je da je iz ostatnog otpada, koji se ne uspije na ovaj način odvojeno prikupiti, moguće i dalje odvojiti vrijedne sirovine i reciklirati ih, tako da na kraju ostane svega 5 do 10 posto inertnog otpada koji se bez problema može odložiti. Na ovaj način ostaje znatno manje otpada, nego što ga ostane nakon spaljivanja, objasnio je Ivčić.