Nova zdravstvena administracija spremna je potpisati strukovni kolektivni ugovor (SKU) s liječnicima, više je puta proteklih mjeseci ponovio ministar zdravlja Dario Nakić, a prvi korak u tom smjeru trebale bi biti izmjene Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, koje predlaže Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS), ne bi li se time otvorio put Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) da samostalno pregovara s Vladom o materijalnim pravima i uvjetima rada liječnika.

 

Ministarstvo zdravlja ocjenjuje da su liječnici nepravedno isključeni iz socijalnog dijaloga, jer u njihovo ime pregovaraju drugi sindikati, pa su odlučili proslijediti HURS-ov prijedlog izmjena Zakona o reprezentativnosti Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

I HUBOL i Komora očekuju strukovni kolektivni ugovor

Osim HLS-a, sklapanje SKU-a očekuju i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) i Hrvatska liječnička komora (HLK), kojima je to bio jedan od glavnih zahtjeva novom vodstvu Ministarstva zdravlja. Naime, značajan broj čelnih ljudi Ministarstva prije dolaska na te pozicije bio je aktivan u tim udrugama, uključujući i ministra Nakića, koji je bio član HUBOL-a.

Sklapanje SKU-a za liječnike smatra se jednom od mjera koja bi trebala pridonijeti njihovu zadržavanju u Hrvatskoj, s obzirom da se sve više liječnika zbog većih plaća i boljih uvjeta rada odlučuje za odlazak na rad u inozemstvo.

No, pitanje izmjena Zakona o reprezentativnosti puno je šire od zahtjeva liječnika za boljim statusom i izravno zadire u odnos između Vlade i sindikalnih središnjica. Radi se, naime, o dogovoru socijalnih partnera na nacionalnoj razini da se ne sklapaju kolektivni ugovori za pojedine struke već za cijele djelatnosti, dakle u ovom slučaju za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovorili su Hini da se prijedlog o izmjenama Zakona o reprezentativnost nalazi u "fazi razmatranja", pa se zasad ne mogu "decidirano izjasniti o svojim namjerama" jer se radi o "kompleksnoj materiji kojoj je potrebno pristupiti na sveobuhvatniji način".

Ističu kako na temelju važećeg radno-pravnog zakonodavstva ne postoji mogućnost sklapanja SKU-a, a "takvo zakonodavno rješenje uvažava stavove socijalnih partnera koje je 2004. godine izrazilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), a socijalni partneri su izražavali do danas".

Ostali sindikati protiv strukovnih ugovora

Pojašnjavaju da je GSV, kao tripartitno tijelo na nacionalnoj razini, podržalo stav sindikalnih središnjica i usvojilo mišljenje da prava zaposlenih treba regulirati kroz kolektivne ugovore za djelatnosti, a specifičnosti kroz dodatke tim ugovorima. Time se željelo onemogućiti usitnjavanje i slabljenje sindikata, a istodobno uvažiti specifičnosti u obavljanju pojedinih poslova, kažu u Ministarstvu rada.

Sve sindikalne središnjice, osim HURS-a čiji je član HLS, i dalje se protive mogućnosti sklapanja SKU-a, te inzistiraju da se mogu zaključiti samo kolektivni ugovori na razini djelatnosti.

Predsjednik HLS-a Ivica Babić, međutim, tvrdi da je Zakon o reprezentativnosti izmijenjen 2013. godine iz političkih razloga, zbog štrajka liječnika, jer se liječnike kroz promjenu kriterija o potrebnom broju članova željelo "izbaciti iz igre" kao nepodobni sindikat.

Prema zakonu, reprezentativan je sindikat koji ima minimalno 20 posto od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika u nekoj djelatnosti. Kako takvih radnika u zdravstvu ima oko 40.000, ispada da bi HLS morao imati najmanje 8000 članova.

HLS okuplja samo liječnike iz javnog sektora

"To je nemoguće jer prema sindikalnom Statutu naši članovi mogu biti samo liječnici u javnom sektoru, a njih ima nešto manje od 10.000. Ostalo su koncesionari i liječnici zaposleni kod privatnika koji ne mogu biti u članstvu HLS-a", kaže Babić.

HLS stoga traži da se kod određivanja njegove reprezentativnosti uzme u obzir broj od 10.000 liječnika zaposlenih u javnom sektoru, od kojih je 40 posto učlanjeno u HLS, što uvelike nadmašuje propisanih 20 posto članova.

HLS danas ima oko 4600 članova, a oko 60 posto su bolnički liječnici, na koje se kolektivni ugovori u zdravstvu u većini primjenjuju.

Argument HLS-a u prilog SKU-a jest i činjenica da takav ugovor imaju liječnici petnaestak zemalja EU-a (Njemačka, Finska, Irska, Velika Britanija itd.), među kojima su i neke tranzicijske zemlje poput Slovenije i Bugarske.

Sindikat zdravstva i socijalne skrbi protiv ekskluziviteta za liječnike

Protiv SKU-a više se puta izjasnio Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji okuplja 18.000 članova i jedan je od potpisnika važećeg kolektivnog ugovora za zdravstvo, koji je odbio potpisati HLS.

Njegov predsjednik Stjepan Topolnjak kaže da se protive sklapanju SKU-a za liječnike i davanje ekskluziviteta bilo kojoj struci u djelatnosti zdravstva, s obzirom da se radi o zajedničkom radu u kojem sudjeluju sve struke.

"Mi smo protiv SKU-a ali nemamo ništa protiv toga da HLS sudjeluje u kolektivnim pregovorima. Oni su i dosad, bez obzira na reprezentativnost, ravnopravno i aktivno sudjelovali u pregovorima o važećem kolektivnom ugovoru, ali na kraju su ga odbili potpisati. Pritom valja znati da se taj ugovor u 100-postotnom dijelu primjenjuje samo na liječnike, budući da nitko drugi u sustavu osim njih nema pravo na plaćeni prekovremeni rad", kaže Topolnjak.

Nejasno mu je što bi liječnici dobili u SKU-om što im već nije zajamčeno postojećim kolektivnim ugovorom, te upozorava kako bi u slučaju sklapanja SKU-a s liječnicima, to pravo dobile i druge struke u zdravstvu, poput medicinskih sestara, inženjera biokemije, radioloških tehničara, fizioterapeuta i dr.

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara već je najavio spremnost da i on zatraži pregovore o SKU-a, ako se u takve pregovore krene sa HLS-om.