No dio incidenata bio je izazvan i različitim kulturalnim porijeklom i stavovima, što su kritičari izbjegličke politike kancelarke Angele Merkel, napose desno-populistički AfD Frauke Petry, koristili za širenje straha i ksenofobije o ‘islamu koji ne pripada Njemačkoj'.

Što izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana doista misle o demokraciji, religiji, društvu i kakve su njihove moralne vrijednosti, moglo se čuti tek iz pojedinačnih, često nasuprotnih primjera. Sada je provedena prva znanstvena studija o stavovima izbjeglica o demokraciji i njihovoj spremnosti za integraciju u njemačko društvo, a ovaj tjedan predstavljena je u Berlinu.

Studiju nazvanu jednostavno Flüchtlinge 2016, tj. Izbjeglice 2016 predstavio je čelnik Visoke škole za medije, komunikaciju i gospodarstvo (HMKW) Ronald Freytag, istaknuvši da se ogromna većina ispitanih - anketirano je 445 izbjeglica - izjasnila za demokratski poredak; samo troje je bilo za drugačije uređenje od demokratskog.

Istraživači HMKW-a su pitali detaljnije o tome što izbjeglice smatraju vrijednostima demokracije, pa se pokazalo da 84 posto ispitanih smatra da i manjine trebaju imati pravo javno predstavljati svoje stavove i imati jednaka prava, ali tek 38 posto misli da je u redu satirički se izrugivati političarima. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio bi zadovoljan većinskim izostankom smisla za politički humor među izbjeglicama.

Rezultati pokazuju da je neutemeljeno plašenje građana šerijatom i džihadom - 87 posto ispitanih je za odvajanje države i religije te smatra da je vjera privatna stvar, i to iz uzorka koji u 92 posto čine muslimani. Iako je u islamu zabranjeno mijenjati religijsku pripadnost, više od pola ispitanih je za slobodan izbor vjeroispovijesti te se može zaključiti da izbjeglice imaju pretežito sekularne stavove. Kada je pak riječ o ravnopravnosti spolova, 81 posto žena i 77 posto ispitanih muškaraca se o tom pitanju izjasnilo ponuđenim odgovorom ‘apsolutno za'.

Njemačku većina izbjeglica vidi pozitivno te želi više kontakata s domaćim stanovništvom. I Angelu Merkel ocjenjuju vrlo pozitivno, očito i dalje cijeneći činjenicu da ih je primila u Njemačku.

S druge strane, moralni stavovi izbjeglica su, čini se, znatno konzervativniji u odnosu na njemački društveni mainstream.

Oko pola ispitanih smatra da je seks prije braka grijeh koji treba kažnjavati. Kao susjede bi izbjeglice najradije imali obitelji s mnogo djece, dok ih značajno manji broj želi u susjedstvu nevjenčane heteroseksualne i/ili gej parove i Židove.

Njemački su mediji komentirali te rezultate s gorčinom, konstatirajući kako ispada da izbjeglice imaju slične stavove o seksualnosti kao arhikonzervativni AfD, koji se također protivi LGBT pravima i želi vratiti u Njemačku obiteljski moral i politiku 1950-ih.

Studija je provedena u lipnju i srpnju ove godine u tri izbjeglička doma Crvenog križa u Berlinu i to tako da su ispitanici odgovarali pismeno na niz pitanja na papiru. Upitnici su bili dostupni na arapskom, farsiju i engleskom jeziku. Iz HMKW-a poručuju da studija ipak nije do kraja reprezentativna jer su većina ispitanih bili visokoobrazovani.

Ohrabrujuće je to da se njih više od 90 posto izjasnilo spremnima za integraciju u njemačko društvo i što brže učenje njemačkog jezika i običaja. Većina ih se želi dodatno obrazovati i zaposliti se. Studija zaključuje kako su ‘iznimno pozitivne radoznalost i otvorenost izbjeglica za integraciju' te da ih se treba educirati o vrijednostima liberalne demokracije. ‘To je lakše reći nego ostvariti, ali razumnu alternativu tome ne vidimo', zaključili su u prvoj studiji o društveno-političkim stavovima izbjeglica koju je provela berlinska Visoka škola za medije, komunikaciju i gospodarstvo.