Njemačka i Francuska su skicirale plan za produbljivanje europske vojne suradnje nakon što je odluka Velike Britanije o izlasku iz Europske unije uklonila jednu od najvećih prepreka jačanju europske obrane. 

U možda najvećem napretku za europsku zajedničku obrambenu politiku od devedesetih godina, Berlin i Pariz rade na načinima na koje bi EU mogla brže razvijati svoje snage, a sigurnosna suradnja pokazuje se kao ujedinjujuća sila za Europu nakon odluke o Brexitu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker će u svom redovnom obraćanju o stanju Unije u srijedu pozvati na kraj izoliranog funkcioniranja europskih vojski, a europski vođe će u petak u Bratislavi raspravljati o vojnoj suradnji, bez Velike Britanije.

U dokumentu prijedloga zakona su Njemačka i Francuska, dvije preostale europske vojne sile, iznijele detaljnu listu prijedloga, uključujući zajedničko i stalno zapovjedništvo europskih snaga za civilne i vojne misije.

Takav potez ne znači osnivanje europske vojske, no predstavlja napredak u europskim ambicijama u područjima poput mirotvorstva i upravljanja katastrofama, te bi moglo značiti oživljavanje europskih borbenih skupina koje su operativne od 2007., no nikad nisu korištene.

Berlin i Pariz žele i jačanje Eurocorpsa, zajedničke vojne skupine nekih članica EU-a i NATO saveza, te im žele dati jaču ulogu u europskim operacijama.

Odluka o ponovnom jačanju vojne suradnje, što su prve pokušale Francuska i Velika Britanija 1998., nema veze s britanskim izlaskom iz EU-a, smatraju diplomati. Nijedna europska država samostalno nema dovoljno snage da se suprotstavi državama u raspadu na europskim granicama, islamskim militantima ili ruskoj prijetnji.

Francuska i Njemačka, kao i visoki vojni dužnosnici EU-a, žele surađivati s NATO-om u kojem se nalazi 22 od 28 članica EU-a.

"Jača i sposobnija europska obrana dovest će i do snažnijeg NATO-a", stoji u dokumentu.

Velika Britanija i Francuska su najjače europske vojne snage, a Britanci su među rijetkim članicama NATO-a koje ispunjavaju zahtjev saveza o trošenju više od dva posto državnog proračuna na obranu.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini je u drugom dokumentu pozvala europske vlade na izgradnju "strateške autonomnosti", sugerirajući time nezavisnost od SAD-a. Mogherini potiče na "trajnu strukturiranu suradnju" koja bi nekim europskim vojskama omogućila da surađuju iako druge države u tome ne žele sudjelovati.

"Radi se o udruživanju onih koji to žele", smatra visoki obrambeni dužnosnik EU-a, dodavši kako "nema boljeg vremena da se to pokuša".

Mogherini, Berlin i Pariz žele da europske vlade razmisle o većem financiranju europskih misija i operacija, kao i da po prvi puta u europskom proračunu budu izdvojena sredstva za istraživački program obrane. Francuska i Njemačka za početak predlažu izdvajanje od 90 milijuna eura u razdoblju od 2017. do 2019.

Riječ je o malom proračunu u odnosu na milijarde dolara koje za to izdvaja SAD, no to bi EU-u moglo pomoći da ne zaostaje u vojnoj sferi, te da ne ovisi o vojnoj industriji država poput Južne Koreje i Izraela.