Liječnici, diplomirane medicinske sestre, diplomirane babice i magistrice farmacije prema prijedlogu zakona koji još treba potvrditi parlament morat će za rad u Sloveniji priložiti dokaze da imaju visoki stupanj C1 znanja slovenskog jezika koji im omogućuje komunikaciju s kolegama i pacijentima, te pisanje nalaza, uputnica i recepata, odluka je vlade premijera Mire Cerara.

Za ostale strance koji već rade ili konkuriraju za rad u slovenskom zdravstvu važit će pravilo da moraju minimalno imati stupanj znanja službenog jezika B2, o čemu će prosuđivati njihov poslodavac.
U slovenskom zdravstvenom sustavu radi nešto manje od 6.000 liječnika i doktora stomatologije, a prema procjenama liječničkog sindikata nedostaje ih najmanje tisuću da bi se dostigao europski prosjek broja zaposlenih liječnika na populaciju za koju skrbe.

Prema projekcijama, do 2025. godine Slovenija će zbog starenja stanovništva i odlaska liječnika u mirovinu trebati zaposliti 1800 liječnika, a najviše se traže liječnici obiteljske medicine i anesteziolozi, osobito u sjeveroistočnom dijelu zemlje.

Nedavno honorarno zapošljavanje hrvatskih anesteziologa iz Rijeke na Kliničkom centru u Mariboru, na podučju na kojemu nedostaje 300 liječnika, u Sloveniji je izazvalo dosta burnih kritika struke, te tvrdnje njihovih slovenskih kolega da s njima ne mogu dobro komunicirati jer ne znaju dobro slovenski jezik.

Zbog ograničenih nastavnih kapaciteta ljubljanskog medicinskog fakulteta i novog studija medicine u Mariboru koji djeluje tek 10-ak godina, Slovenija je godinama bila orijentirana na "uvoz" liječnika, ali i drugog medicinskog kadra iz drugih dijelova bivše SFRJ, što je većinom prestalo nakon osamostaljenja države.