Prošle godine u Hrvatskoj su čak 18 žena ubile njima bliske muške osobe, što je najveći broj ubojstava u zadnjih sedam godina, istaknuto je u utorak na zajedničkoj tematskoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Odbora za nacionalne manjine i Gradske koordinacije za ljudska prava koja je s temom "Femicid - situacija u Republici Hvatskoj" održana u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Prema podatcima MUP-a, od 2012. do 2016. u Hrvatskoj su 72 žene ubili njihovi muževi/partneri/bivši muževi ili bliski muškarci. "Femicid u Hrvatskoj čini 25 do 30 posto svih ubojstava, što je uistinu zabrinjavajući podatak", rekao je pravni savjetnik iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović.
 
Uz jasan trend brutalizacije nasilja i tranzicije nasilja prema ženama i nasilja u obitelji iz područja prekršajnog u područje kaznenog prava, uočeno je povećanje broja ubojstava žena, što upućuje na to da zakonske, pravosudne, medijske te druge obrazovne i edukacijske mjere suzbijanja nasilja prema ženama ipak nisu postigle željene rezultate u smislu smanjenja broja slučajeva nasilja sa smrtnim posljedicama, nego, naprotiv, broj ubijenih žena, nažalost, raste, ustvrdio je Paunović.
 
Rekao je da te brojke i dalje jasno upućuju na znatnu i ozbiljnu fizičku ugroženost žena od bliskih im muškaraca. Paunović je dodao da taj trend porasta najtežih kaznenih djela među bliskim osobama te nepostojanje odgovarajućega zakonskog okvira za zaštitu žrtava u partnerskim vezama traži hitno poboljšanje zakonodavstva i sustava kažnjavanja, kampanju osvješćivanja javnosti o tom problemu, posebno muškaraca, edukaciju policije, pravosuđa i državnog odvjetništva te rad na prevenciji nasilja u obitelji i prema ženama na svim društvenim razinama. 

Podsjetio je da institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na nacionalnoj razini koordinira rad radne skupine za monitoring femicida radi unaprjeđenja prevencije nasilja i zaštite žrtava. Radi se na vođenju detaljne rodne statistike, praćenju i analizi individualnih slučajeva i situacija koje su dovele do ubojstava žena kako bi se uočili ključni propusti mjerodavnih tijela.

S tim je, rekao je Paunović, direktno komplementaran novi EU projekt "Izgradnja efikasnijeg sustava zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama", kroz koji žele analizirati "krhke karike" sustava - od policijskih službenika koji su prvi u kontaktu sa žrtvom, preko državnih odvjetnika koji su odgovorni za pravno klasificiranje i progon takve vrste kaznenih djela, do pravosudnih tijela odgovornih za kažnjavanje slučajeva nasilja prema ženama.

Pritom je istaknuto zagovaranje učinkovitije suradnje među institucijama i ključnim društvenim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilnika. Isto tako, težit će se osnaživanju institucionalne pomoći i potpore ženama žrtvama nasilja. "Vjerujem da će suzbijanje nasilja prema ženama i njegovo adekvatno kažnjavanje postati naša zajednička i primarna odgovornost", poručio je Paunović.