Cijela afera oko nestalog žita otkrivena kada su Agrokor i Žito povukli sredinom prosinca 2009. godine oko 50 tisuća tona vlastitih rezervi,

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podignulo je optužnice protiv šestero hrvatskih državljana u slučaju nestalog žita iz Đakovštine, za što je Vlada na kraju morala dati 18 tisuća tona iz robnih rezervi kako bi se odštetili pokradeni seljaci.

Na službenim strancima DORH-a objavljeni su inicijali šestorice koji se terete za to kazneno djelo, no kako doznajemo riječ je o član uprave Đakovštine Pašku Gašparu, rukovoditelju skladišta Ivan Vuksanoviću kao inspektorici Ani Lasić te Željku Periću i Mariju Bakuli. Oni se terete zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti i poticanja na krivotvorenje službene isprave.

Okrivljenom Gašparu stavlja na teret da je od 1. siječnja 2009. do 25. siječnja 2010. u Đakovu, u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi za tvrtku Đakovština, naložio Vuksanoviću kao odgovornom skladištaru za strateške robne zalihe i rukovoditelju skladišta u Đakovštini da žitarice iz strateških zaliha (u vlasništvu Republike Hrvatske) i uskladištene žitarice i dio uljarica u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba dostavi na mljevenje i preradu u mlin dioničkog društva kako bi se dobiveni proizvodi prodali na tržištu, a dio preostalih uskladištenih uljarica izravno prodao trećim osobama.

"Navedeno je bilo protivno odredbama Zakona o strateškim robnim zalihama, Zakona o obveznim odnosima te Ugovora o uskladištenju sklopljenim s Ravnateljstvom robnih zaliha. Takvim postupanjem optuženom trgovačkom društvu su pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 55.757.327,72 kuna, odnosno oštetili su veći broj fizičkih i pravnih osoba", stoji u službenom priopćenju DORH-a.

Također DORH je utvrdio da su 18. prosinca 2009. godine okrivljeni Vuksanović, Perić i Bakula na zahtjev tadašnjeg direktora Đakovštine Gašpara zajednički sastavili i potpisali Zapisnik o provođenju godišnjih popisa roba državnih robnih zaliha koje se nalaze uskladištene u Đakovštini a u kojem su neistinito prikazali stvarnu količinu zatečene robe radi prikrivanja manjka.

Nakon toga Lasić kao gospodarski inspektor sastavila Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru u kojem je neistinito navela da je obavila kontrolu popunjenosti skladišnog prostora i utvrdila kako u skladištu ima 2.003.160 kg pšenice iz strateških robnih zaliha te takav zapisnik potpisala i dostavila Ravnateljstvu za robne zalihe.

Đakovština je došla i do nezakonitih 5,8 milijuna kuna zbog muljaže s novcem od naplaćene naknade za okoliš na vozila na motorni pogon kojeg su umjesto uplate na račun Fonda iskoristili za podmirenje obveza društva.

Tvrtke koje su kupovale žito od Đakovštine, a pritom se prije svega misli na Agrokor i Žito, neće se teretiti. Naime, uvažena je njihova obrana da nisu znali da je žito zapravo - ukradeno.

Podsjetimo, kako smo pisali da je Agrokor kupovao žito od Đakovštine po cijeni od samo 1,10 kuna po kilogramu, a vrh Agrokora branio se (uspješno) u istrazi kako nije znao da kupuje imovinu seljaka koji su pohranili svoje žito uz garancije države, kao i robne rezerve. U to vrijeme tržišna cijena tog istog žita iznosila je oko 2,05 - 2,15 kuna po kilogramu.

Prema Index-ovim informacijama, i ostale tvrtke kupovale su žito po povlaštenim cijenama, no prema količinama, Agorokor je bio daleko ispred svih. Cijela afera oko nestalog žita otkrivena kada su Agrokor i Žito povukli sredinom prosinca 2009. godine oko 50 tisuća tona vlastitih rezervi, da bi se nakon toga ustvrdilo da su silosi - prazni.