Kanaderi su tijekom operacije u zaleđu Primoštena na požarište izbacili čak 2520 tona vode, a air-tractori 210 tona

Više od 750 hektara poharano je u vatrenoj stihiji koja je u subotu u 10.30 sati krenula iz Grebaštice, te sve do devet sati u nedjelju harala selima i zaseocima Primoštena Burnjeg, piše slobodnadalmacija.hr

Najveći je to požar koji je ikada pogodio ovaj kraj, potvrdili su nam mještani, ali i šibenski vatrogasni zapovjednik Darko Dukić kojega smo, zajedno s Milovanom Kevićem, prvim čovjekom šibenskog DUZS-a (Državna uprava za zaštitu i spašavanje), zatekli na požarištu u Dragi.

- Puna 22 sata 140 profesionalnih vatrogasaca, kojima su kao pojačanje upućene i vatrogasne postrojbe iz Zadra i Splita, te Državne intervencijske snage iz Splita, sa 40-ak vozila obuzdavalo je vatru koja se širila nevjerojatnom brzinom. O kakvoj se brzini radi, dovoljno je kazati da je vatra iz Grebaštice, gdje ju je aparatom za varenje izazvao jedan neoprezni 56-godišnji Zagrepčanin, za samo pola sata zahvatila kilometar i pol šume, makije, maslinika, vinograda i drugih kultura.

Četiri mjeseca nije pala poštena kiša Uz pomoć kanadera i air-tractora uspjeli smo je skrenuti da ne zahvati gustu šumu na Jelinjaku. Nažalost, velikom brzinom popela se prema Primoštenu Burnjem i približila se kućama u većini zaselaka. Zahvaljujući pomoći iz zraka te mjesnom stanovništvu, koje se zajedno s vatrogascima uključilo u obranu kuća, izgorjela je tek jedna stara štala. Iza vatre je ostalo zgarište nalik na tigrovu kožu koja ocrtava brojne džepove do kojih je doprla vatrena stihija - referira nam zapovjednik Dukić.

Što su to u subotu te u rano nedjeljno jutro napravile zračne snage, dovoljno je kazati da su kanaderi tijekom operacije u zaleđu Primoštena na požarište izbacili čak 2520 tona vode, a air-tractori 210 tona. - Bila je to neviđena ekološka kataklizma. Iza vatre je ostala spaljena zemlja. Meni je samo u jednom komadu stradalo 50 maslina, a nekima i po nekoliko stotina - kaže don Stipe Perkov koji je u subotu prije požara u svojim Jurlinovim dvorima ugostio dvije grupe turista, da bi u popodnevnim satima, zbog požara, otkazao gostoprimstvo već ugovorenoj grupi Engleza.

- Za ovo područje mora se proglasiti elementarna nepogoda. Štete će se zbrajati tjednima, pa i mjesecima. Od 750 hektara zgarišta najmanje 300 hektara bilo je pod maslinama, lozom, smokvama, bajamima i višnjama. Stradalo je najmanje 50 tisuća maslina, a nije isključeno i više. Vatra je progutala kompletni Mali i Veliki Drvenik, Veliki Gaj.

Borili smo se za većinu rubnih kuća u Krčulju. ‘Prošetala’ je mnogim dvorištima kuća u zaseocima Krčulja: Harambašići, Jurinovi, Gašperovi, Uljevi, Gracini. Bile su u velikoj opasnosti kuće u Širokama, Kalini, Tribežiću, pa i ovdje u Dragi - kaže Blaž Jurin do čije je kuće i vinograda, također, stigla vatrena stihija koja mu je progutala 30-ak maslina.

- Najteže je bilo oko dva po ponoći, kada smo s krajnjim naporima spasili u Širokama crkvu svetog Jerolima - kaže Vinko Šarin. Zdravko Skorić Marić kaže da mu je od tisuću loza na Drveniku vatra poštedjela tek 300. - Kako je bilo, moglo je biti i gore. Vidite, vatra se provlačila između kuća - pokazuje Blaž Jurin. U Jurinovima stigla je do kokošinjca Jose Jurina i tu je zaustavljena. Na Zatoglavu se sve crni, a usred požarišta zeleni otok.

- Tu smo spasili 1500 loza babića - kaže Blaž Jurin. Mještani, ali i vatrogasci, kako kaže zapovjednik Dukić, sa zebnjom su dočekali noć sa subote na nedjelju. - Na sreću, nitko nije stradao, a u ranu zoru stigli su nam kanaderi i vatra je stavljena pod kontrolu. U ovom  trenutku požarište nadgleda 80-ak vatrogasaca - kaže Dukić.

Nažalost, to “mirnodopsko” nadgledanje trajalo je tek do 13 sati kada je, u trenutku kada smo napuštali požarište, ponovo planulo na nepristupačnom terenu u predjelu Žarkovice prema kojemu su upravo hitala vatrogasna vozila. Vjetar koji je zapuhao prijeti da se vatra ponovo otme nadzoru vatrogasaca.