Stanje je posebno kritično na istoku Njemačke. Najviše napada na imigrante događa se u saveznim državama Meckleburg-Zapadna Pomeranija

Rezultati najnovijeg istraživanje koje je u srijedu objavila njemačka vlada pokazuju da  ksenofobija i broj napada na imigrante rastu u cijeloj državi.

Stanje je posebno kritično na istoku Njemačke. Najviše napada na imigrante događa se u saveznim državama Meckleburg-Zapadna Pomeranija, 58.7 na milijun stanovnika, Saskoj, 51.9 na milijun stanovnika, i Brandenburgu koji bilježi 51.9 napada na milijun stanovnika. Stope nasilja nad imigrantima znatno su manje na zapadu zemlje, gdje se u prosjeku dogodi 10.5 napada na milijun stanovnika.

Ovi podatci natjerali su članicu Socijaldemokratske stranke Iris Gleicke da zatraži pokretanje odlučnih mjera za suzbijanje desničarskog ekstremizma. Uspoređujući najnovije događaje s nasiljem nacista koji su nosili smeđe uniforme, Gleicke je pozvala Istočne Nijemce da prestanu ignorirati nasilje nad imigrantima.

"Mi Istočni Nijemci moramo stvari uzeti u svoje ruke i odlučiti hoćemo li štititi svoje gradove i sela ili ćemo ih prepustiti smeđoj noćnoj mori. Društvo ne smije skretati pogled pred napadima na ljude ili spaljivanjima utočišta za imigrante. Mnogo toga je na kocki za istok Njemačke", rekla je Gleicke za Deutsche Welle.

Merkel na udaru kritika

Istraživanje je pokazalo i da istok za ostatkom zemlje zaostaje po prosječnom životnom vijeku, prihodima i zdravstvenom stanju svojih stanovnika, što bi mogao biti jedan od razloga za rast netrpeljivosti prema imigrantima.

Takvo društveno raspoloženje dovelo je do naglog rasta popularnosti antiimigrantske desničarske stranke AfD, koja je dobila velik broj glasova na lokalnim izborima u nekoliko Njemačkih saveznih država. Dio javnosti za situaciju u zemlji krivi kancelarku Angelu Merkel, koja nepopustljivo brani svoju politiku prema imigraciji. Protiv donedavno vrlo popularne političarke progovorio je i dio velikih medija, pa politički kolumnist Cristoph Hasselbach optužuje Merkel da je "Njemačku pretvorila u veliki eksperiment čije će posljedice osjećati i budući naraštaji".

"Nijemce nitko nije pitao žele li to ili jesu li spremni na nužne financijske i kulturalne žrtve. Teško je točno definirati taj osjećaj da više nisi kod kuće u vlastitoj zemlji. Mnogi političari će zanijekati taj osjećaj nelagode, ili savjetovati da ga svatko zadrži za sebe, ali nipošto to neće pretvoriti u političko pitanje", piše Hasselbach za Deutsche Welle.