Procjenjuje se da u Hrvatskoj svaka treća osoba puši te da svaki drugi pušač dnevno popuši između 15 i 24 cigareta. Po tome smo pri samom vrhu Europske unije. Istodobno, od posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje umire oko 14.000 ljudi.

Problem smrtnosti od raka pluća izazvanog pušenjem prisutan je i u drugim zemljama Europske unije. Stalna poskupljenja cigareta i drugih duhanskih proizvoda možda ne rezultiraju željenom brzinom smanjenja tog letalnog trenda, a ni ograničenja i zabrane pušenja na javnim prostorima.

Stoga su iz Europske komisije ovih dana odaslane nove smjernice za zabranu pušenja na još nekim preostalim pušačkim “oazama” poput autobusnih postaja, zooloških vrtova i – što je najjače odjeknulo – terasama kafića. Prema tim smjernicama, zabrana bi se odnosila ne samo na cigarete, nego i na e-cigarete odnosno vaping. Riječ je, doduše, o neobvezujućim smjernicama, ali one otvaraju mogućnost državama članicama da ih ugrade u svoje zakone.

Zakon ograničava pušenje u kafićima

U Hrvatskoj je na snazi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda kojim se u članku 25. “zabranjuje pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda i uporaba elektroničkih cigareta s nikotinskim punjenjem ili bez nikotinskog punjenja i vodenih lula u svim zatvorenim javnim prostorima”. Iznimno je dopušteno pušenje u ugostiteljskim objektima, ali kako kaže isti zakon, u “posebnim, za pušače određenim prostorima za smještaj gostiju sukladno propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, o čemu u takvim prostorima mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja”.

Jednostavnije rečeno, ugostiteljski objekti moraju imati poseban pušački prostor fizički odvojen od onog nepušačkog.

“Bome su nas stisli, prestat ću pušiti”

Poznato je da mnogi ovdašnji kafići, naročito kvartovski, “žive” i posluju ponajviše zahvaljujući gostima koji ondje ispijaju kavu. A mnogima taj ritual uključuje i cigaretu uz kavu.

Melita iz Zagreba kaže da će u tom slučaju ostaviti cigarete.

“Bome su nas stisli, prestat ću pušiti. Neće mi se dati mrcvariti i stajati ispred terase, na kiši, k’o jadnik, samo zato da zapalim. Bit će gadno, ali vrijeme je za odvikavanje. Odluka o zabrani pušenja na otvorenom, uvjerena sam, pokolebat će mnoge okorjele pušače da se ostave tog zla. Skupog pritom”, kazala je.

Božidar, također iz Zagreba, nije pušač, ali kaže da mu ne smetaju oni koji puše na terasama kafića.

“Zdravlje ispred svega. I sam sam bio pušač do prije desetak godina, ali ne smeta mi kad netko zapali cigaretu u mom društvu, pogotovo na terasi kafića, na otvorenom. Puno više me smetaju zadimljeni kafići iznutra, tamo je nezdravo. Mislim da će oni koji puše pušiti i dalje, bez obzira na zabrane. Jedino što će biti frustrirani kad ne budu mogli zapaliti uz kavu u kafiću”, kaže.

“Za mnoge ugostitelje to bi bio ključ u bravu”

Ugostitelji ne dočekuju s oduševljenjem nove smjernice Europske komisije.

“Mi već duži niz godina trpimo udar zbog najvećeg poreznog opterećenja na ugostiteljske usluge u cijelom mediteranskom okruženju, a ovaj udarac definitivno ne bi pretrpjeli. Za mnoge ugostitelje to bi bio ključ u bravu”, kaže ugostitelj Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb.

Iz vlastitog iskustva te iz onoga što je čuo od kolega, Letica kaže kako nema saznanja da se netko negdje žalio zbog dozvoljenog pušenja na terasama ugostiteljskih objekata.

“Kako je krenulo, uskoro će nam zabraniti da pušimo i u vlastitom domu i u vlastitim autmobilima. Plaćat ćemo porez na zrak koji udišemo. Ništa novo”, ironično je dometnuo.

Budući da su smjernice Europske komisije neobvezujuće, Leticu se nada da ih Vlada neće prihvatiti. Barem ne među prvima u EU.

“Mislim da u nekim stvarima ne trebamo žuriti i biti prvi. Moja poruka Vladi je da sačekamo i da u nečemu što Europa preporučuje budemo zadnji, a ne prvi”, kazao je Letica za N1.