Predstavnici mjerodavnih ministarstava, ribarskoga sektora, znanstvenika i nevladinih organizacija okupili su se u Zadru kako bi raspravljali o implementaciji Strategije o bioraznolikosti kroz zajednička europska rješenja za okoliš i ribarstvo. Jedna od tema je kako pomiriti gospodarske aktivnosti sa zaštitom živoga svijeta u moru i podmorju.

Pretjeran izlov, klimatske promjene, nautički turizam i druge djelatnosti na moru itekako utječu na bioraznolikost i morski okoliš. Kako pomiriti te aktivnosti sa zaštitom mora i što su zajednička politika i ciljevi Europske unije i jadransko-jonskoga područja teme su konferencije na kojoj je govorio i ministar gospodarstva i održivoga razvoja Damir Habijan. 

Podsjetio je na nedavnu međunarodnu konferenciju u Ateni, gdje je i Hrvatska prihvatila određene mjere i ciljeve. - Da do 2030. godine trideset posto našega mora, dakle Jadranskoga mora, zaštitimo. Ako gledamo u ovom trenutku na razini Europske unije imamo zaštitu na razini 12 posto morskih područja, svega jedan posto je pod strogom zaštitom, a ako to usporedimo s RH u ovom trenutku ta zaštita je na nekih 9,4 posto, rekao je ministar Habijan. 

Većina sudionika konferencije istaknula je kao dobar primjer zabranu izlova u Jabučkoj kotlini, koju od 2017. zajednički provode Hrvatska i Italija. Na to je podsjetio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva Mladen Pavić. 

- Usprkos brojnim restrikcijama koje smo imali proteklih godina, a u cilju očuvanja eko-sustava i morskih resursa nije došlo do značajnog pada ulova morske ribe, a ono što bih istaknuo je značajan rast u području akvakulture, dakle gotovo 60 posto u zadnjih šest-sedam godina, rekao je Pavić. 

Pilot program zaštite Jabučke kotline mogao bi biti primjer zaštite ribljih stokova i na drugim područjima, dodaje Leonardo Tunesi direktor istraživanja u talijanskom Institutu za zaštitu okoliša. - To je važan primjer, jer su mjere ribarskih aktivnosti definirali sami ribari, rekao je talijanski stručnjak. 

A što o svemu misle hrvatski ribari ističe predsjednik njihova udruženja pri HGK Ivan Birkić. - Ribarski sektor snosi određenu odgovornost ali nije izričiti krivac. Jeste li vidjeli koliki je to razvoj nautičkoga turizma i koliki je karbonski otisak trgovačke mornarice, koliki je pritisak na more i resurse iz svih drugih djelatnosti. Ribarski sektor se, naprotiv, zalaže da dođe do 10 posto no-takea i određenih zatvorenih zona, smatra predstavnik ribara.

Prenosi Radio Zadar