U okviru velike teme o duhanskim proizvodima i ove smo godine proveli anketno istraživanje koje je imalo za cilj utvrditi kakve su navike u konzumaciji hrvatskih potrošača te jesu li se one značajnije promijenile.

Kada je riječ o okvirnom pitanju o broju konzumenata duhanskih proizvoda odgovori su vrlo slični onima koje smo dobili u siječnju 2022. godine koje nam služi kao baza za usporedbu. Naime, oko jedne trećine ispitanih građana konzumira duhanske proizvode, njih 33,2%, dok ih je lani bilo tek nešto većih 34,4%. 

Međutim, značajnu razliku primjećujemo kod vrsta duhanskih proizvoda koji se konzumiraju s obzirom na to da je najveća kategorija cigareta podosta izgubila na popularnosti - s lanjskih 80,2% na ovogodišnjih 67,6%. Taj prostor za rast iskoristio je duhan za motanje koji je rastao za 4,2% te sada ima 31,5% udjela, no najveći pomak napravili su uređaji nove generacije koji su gotovo udvostručili svoj udio - grijani duhanski proizvodi (IQOS, glo i dr.) koji su rasli s 12% na sadašnjih 22,4% te električne cigarete koje su istodobno rasle s 9,5% na 18,5%. Male udjele od 1,7% i 1,4% drže cigare i duhan za žvakanje. 

Dva lani najpopularnija mjesta za kupnju duhanskih proizvoda izgubila su na popularnosti: kiosci su pali na 65% sa 74,6% lani, a supermarketi/hipermarketi na 39% s ranijih 46,9%.

To su iskoristile benzinske postaje koje su se probile na drugo mjesto s 40,7% udjela uz rast od 6,7%, dok je kupnja u lokalnoj kvartovskoj trgovini ostala na praktički istoj razini te zauzima 25,1% (lani 25,6%). Nešto malo su rasli i formati specijaliziranih trgovina (tobacco shopovi) i to za 3,6% te sada drže 17,9%, no ono što je najznakovitije jeste i da je udio potrošača koji kupuju duhanske proizvode na crnom tržištu također u porastu: s prošlogodišnjih 7,7% na ovogodišnjih 12,4%. 

Iznos mjesečne potrošnje nije zabilježio osjetnije oscilacije jer najveći broj građana, njih 44,5%, troši do 200 kn ili 30 € (lani je to bilo 42,1%), do 500 kn ili 70 € prosječno troši 37,7% (lani 37,9%), do 1.000 kn ili 140 € njih 14,9% (lani 15,4%), a više od 1.000 kn ili 140 € mjesečno troši 3% građana (lani 4,6%).

Zanimljivo je i da su poskupljenja roba i usluga utjecala na potrošačke navike pa je tako 39,2% konzumenata izjavilo da zbog toga puši manje nego prije, dok je takvih u prošlogodišnjem istraživanju bilo dvostruko manjih 19,2%. Da puše više sada ističe 9% građana (lani 21,5%).

Istraživanje su tijekom siječnja 2023. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina.

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.