Dok se Hrvatska narodna banka bavi izgledom kovanica budućeg novca, banke u tišini dižu naknade građanima.

Govorilo se o potrebi kontrole tih tarifa na europskoj razini, no od toga zasad očito ništa, piše Novi list.

Kamate su niže no što bi bankari htjeli, iako će i one uskoro rasti, a iz bankarskih krugova pak stalno naglašavaju kako će podnijeti veliki fiksni trošak zbog uvođenja eura. No prava je istina da one same neće ništa posebno podnijeti, o čemu svjedoče i njihovi rezultati poslovanja, nego će to vjerojatno prebaciti na klijente, što već i čine.

U novom, dakle, valu rasta naknada, od početka ove godine, rasle su tako ponegdje naknade za vođenje računa, naknade za isplatu gotovine na bankomatima drugih banaka, a čak je i podizanje vlastite gotovine na šalteru ponegdje dodatno poskupjelo.

OTP banka podigla naknadu za podizanje gotovine na šalteru

Tako je konkretno OTP banka, odgovarajući na pitanje novinara Novog lista, otkrila da je netom korigirala cijene naknada za pojedine usluge poslovanja s građanstvom te se cijena za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka s ranijih 2 posto, odnosno minimalno 25 kuna, povećala na 2.5 posto.

Naknada pak za podizanje gotovine na šalteru banke povećana je u ovoj banci s ranije četiri kune na šest kuna po transakciji. U OTP-u dodaju da se ta naknada ne naplaćuje ako bankomat poslovnice nije u funkciji, a od plaćanja su, ponovili su, izuzete socijalne kategorije. Promjene su stupile na snagu prošli mjesec, nakon, kako navode, “sveobuhvatnih analiza poslovanja koje uključuju visoke troškove poslovanja s gotovinom”.

Klijente su o poskupljenju obavijestili dva mjeseca ranije. Naknada za vođenje tekućih računa ostala je u OTP-u na 12 kuna mjesečno.

PBZ poskupio naknadu za korištenje tuđih bankomata

Privredna banka Zagreb, kao što je poznato, također naplaćuje naknadu za dizanje vlastitog novca na šalteru, pri čemu ona i dalje iznosi tri kune po transakciji za iznose manje od 5000 kuna. Ipak, ima promjena kod podizanja većih iznosa.

Po novom će se za iznose iznad 75.000 kuna plaćati 0.2 posto naknade, što je u konkretnom slučaju 150 kuna. Ta će naknada rasti ovisno o iznosu, no najviše do 750 kuna. Prije je naknada bila ravno 200 kuna, ali za iznose iznad 100.000 kuna.

Isto tako, u PBZ-u je dijelom poskupio i dio naknada za kartično poslovanje i za platne transakcije. Primjerice, za podizanje gotovog novca debitnom karticom na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj naknada od ove godine iznosi 2.50 posto od iznosa plus 8.50 kuna, a prije je bila 2 posto od iznosa plus devet kuna.

Kod podizanja iznosa od 100 kuna ne mijenja se stanje stvari: i prije i sada plaća/lo se 11 kuna, no ako se uzme da klijent PBZ-a na bankomatu druge banke podigne iznos od npr. 1000 kuna, onda je po staroj tarifi plaćao 29 kuna, a po novoj plaća 33.5 kuna, pa je jasno da s većim iznosima, zbog novina u tarifama, treba i više platiti.

Za vođenje računa i dalje 9 kuna

U okviru ovih izmjena naknada u poslovanju s građanima, koje su u PBZ-u na snagu stupile početkom godine, mijenjali su se dijelom i uvjeti vođenja tekućeg računa, pri čemu PBZ ističe pogodost za mlađe klijente, između 18 do 25 godina, koji ovu naknadu neće plaćati, a i online bankarstvom mogu se koristiti bez članarine.

Bazna pak naknada za vođenje tekućeg računa u kunama i nadalje iznosi 9 kuna, odnosno nije se sada mijenjala. Nekih je promjena, međutim, ipak bilo.

“Promjene se odnose na visine popusta iz nagradnog programa Inovacija, pri čemu se tu naknada za vođenje tekućeg računa kreće u rasponu od 5,40 do 9 kuna, a za umirovljenike od 2,70 do 4,50 kune mjesečno (prije od 6,30 do 9 kuna, odnosno od 3,15 do 4,50 kune mjesečno). Za žiroračun u kunama visina naknade se promijenila u 3,60 do 6 kuna mjesečno (prije 2,38 kn do 3,40 kn/mjesečno), a za tekući račun u stranoj valuti promijenila se u 5,40 kn do 9 kuna mjesečno (prije 3,36 kn do 4,80 kn/mjesečno)”, kažu u PBZ-u.