Financijski portal Fininfo (www.fininfo.hr) donosi analizu gospodarstva Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Analiza prikazuje trendove u gospodarstvu prije pojave pandemije koronavirusa te utjecaj pandemije na gospodarstvo u prvoj pandemijskoj 2020. godini. Ova analiza će se sastojati od dva dijela, od kojih će u prvom dijelu biti prikazano kretanje osnovnih odrednica gospodarstva i pojedinih djelatnosti (poput broja subjekata, broja zaposlenih, ostvarenog poslovnog prihoda i sl.). U drugom dijelu će biti prikazano kretanje određenih financijskih pokazatelja cijelog gospodarstva i pojedinih djelatnosti u promatranom razdoblju.

Predmet analize su svi subjekti koji su predali godišnje financijske izvještaje za promatrane godine. U nastavku je prikazano kretanje broja takvih subjekata od 2016. do 2020. godine, koja je ujedno i zadnja godina za koju su dostupni izvještaji.

Broj subjekata koji su predali izvještaje u 2020. godini bio je oko 140.000 što predstavlja relativno povećanje od 19% u odnosu na 2016. godinu. Povećanje broja poslovnih subjekata je pozitivna pojava u svakoj godini,  iako bi rast vjerojatno bio veći da se nije pojavila pandemija koronavirusa, koja je uvelike usporila cijelo gospodarstvo. Naime, na grafikonu iznad je vidljivo kako je pandemija negativno utjecala na rast broja subjekata, odnosno smanjila stopu rasta broja subjekata koji su predali izvještaje u 2020. godini u odnosu na prethodna razdoblja. Tako je prosječan godišnji rast broja subjekata između 2016. i 2019. godine iznosio 5,2%, dok se u 2020. smanjio na 1,9%.

Bitna odrednica gospodarstva je svakako i broj osoba u radnom odnosu. U nastavku je prikazano kretanje broja zaposlenih u subjektima koji su predali financijske izvještaje u promatranom razdoblju.

Neto dobit subjekata koji su predali financijske izvještaje u 2020. godini iznosila je nešto više od 20 milijardi kuna, što je relativno povećanje od čak 162% u odnosu na 2016. godinu. U 2017. godini su subjekti koji su predali izvještaje ostvarili negativan poslovni rezultat, odnosno poslovali su s gubitkom. Između 2017. i 2019. godine vidljiv je rast ostvarene neto dobiti i to po stopi od 682% s 2017. na 2018. godinu te 11,5% s 2018. na 2019. godinu. Razlog ovako velikim oscilacijama neto dobiti između 2016. i 2018. godine je tada najveća privatna grupa poduzeća u Republici Hrvatskoj, odnosno Agrokor. Tijekom 2017. godine kulminirali su veliki poslovni problemi Agrokor grupe, koja je zbog svog strateškog značaja, u velikoj mjeri utjecala na rezultate cjelokupnog gospodarstva. Subjektima iz Agrokor grupe je 2017. utvrđen neto gubitak u iznosu od skoro 26 milijardi kuna (u 2016. godini neto gubitak je iznosio oko 15,5 milijardi kuna).

U 2020. godini poslovni prihod navedene dvije djelatnosti iznosio je nešto više od 30% poslovnog prihoda cijelog gospodarstva. Promatramo li ponovno kretanje poslovnih prihoda ovih 5 djelatnosti između 2016. i 2019. godine, vidljivo je kako su sve djelatnosti imale relativno stabilan iznos poslovnih prihoda ili njihov rast (najznačajniji je rast upravo u dvije ranije istaknute djelatnosti, gdje je poslovni prihod trgovine na veliko porastao za 18,9%, a trgovine na malo za 19,1%). Značajniji pad poslovnih prihoda u 2020. godini vidljiv je kod trgovine na veliko (4,2%) te kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (29,4%). Ove brojke nam dokazuju kako su pandemija koronavirusa i posljedično zatvaranje gospodarstva u 2020. godini rezultirali gubitkom gotovo 30% poslovnih prihoda djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (3,6 milijardi kuna) i time ju učinili djelatnošću koja je pandemijom najviše pogođena među 5 promatranih djelatnosti, a i općenito je jedna od koronavirusom najugroženijih djelatnosti na razini gospodarstva.

Promatra li se neto dobit najznačajnijih djelatnosti između 2016. i 2020. godine, vidljiv je relativno stabilan trend u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića, gradnje zgrada i specijaliziranih građevinskih djelatnosti. Od navedenih djelatnosti, jedino je kod djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića vidljiv pad vrijednosti u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Kao posljedica tog pada, ova djelatnost prvi puta u promatranom razdoblju godinu završava s gubitkom koji iznosi oko 400 milijuna kuna. Djelatnost trgovine na veliko u cijelom promatranom razdoblju ima relativno stabilan rast neto dobiti, dok djelatnost trgovine na malo izuzev 2016. i 2017. godine kada je poslovala negativno (primarno kao posljedica krize u Agrokor grupi  gdje je veći udio povezanih poduzeća poslovao upravo u ovoj djelatnosti, a njihov gubitak je iznosio 2,3 milijarde kuna u 2016. i 4,4 milijarde kuna u 2017. godini), u razdoblju od 2018. do 2020. godine bilježi relativno stabilan poslovni rezultat. Temeljem toga može se zaključiti kako na navedene dvije djelatnosti nisu značajnije utjecali novonastali uvjeti te su ostvarile dobar poslovni rezultat. Razlog tome je u defenzivnoj prirodi ovih industrija koje generalno nisu značajno osjetljive na ekonomske cikluse.

Temeljem provedene analize osnovnih odrednica gospodarstva i najznačajnijih djelatnosti, vidljivo je kako je u razdoblju od 2016. do 2019. godine gospodarstvo Republike Hrvatske bilo u uzletu prema svim relevantnim promatranim veličinama. U 2020. godini javlja se pandemija koronavirusa koja je ostavila velik trag na cijelom gospodarstvu, a analiza je pokazala da su ostvareni poslovni prihodi i neto dobit veličine koje su bile najviše pogođene. Broj zaposlenih osoba je ostao relativno stabilan zahvaljujući isplatama potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim njihovu oportunost u kontekstu cjelokupnog gospodarstva bi trebalo analizirati zasebno. Investicije u imovinu su segment gospodarstva koji je pandemijom relativno slabije pogođen, a promatrajući pojedine djelatnosti, kao djelatnost koja je od najznačajnijih najviše pogođena pandemijom koronavirusa ističe se priprema i usluživanje hrane i pića.

U drugom dijelu ove analize promatrat će se financijski pokazatelji gospodarstva, s fokusom na likvidnost, zaduženost, profitabilnost i produktivnost cijele ekonomije i najznačajnijih djelatnosti, u razdoblju prije i nakon pojave pandemije koronavirusa.

Autor: Hrvoje Njegovec, Fininfo