Konzultantska kuća “Apsolon” objavila je Analizu spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju, prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj. Glavni ciljevi studije bili su istražiti spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju te dati uvid u aktualno stanje na području energetike.

Od dalmatinskih gradova u studiju su bili uključeni Split u kategoriji velikih gradova (≥ 100.000 stanovnika), Zadar u kategoriji srednjih gradova (50.000 – 100.000 stanovnika) te Šibenik i Dubrovnik u kategoriji malih gradova (35.000 – 50.000 stanovnika) i Kaštela u posebnoj kategoriji (<35.000 stanovnika).

Istraživanje se temeljilo na analizi pet različitih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete, a zaključno je napravljen Kompozitni indeks kojim su definirani i gradovi prvaci prema ukupnoj spremnosti na zelenu (energetsku) tranziciju.

Uvjerljivo najbolji ukupni rezultat među svih 20 gradova ostvario je grad Šibenik, koji je time pokazao visoku razinu spremnosti za zelenu (energetsku) tranziciju. Pojedinačno, Šibenik je ostvario i najbolje rezultate u kategoriji malih gradova prema indeksima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te potrošnje energije u sektoru prometa, u kojem se analizirala potrošnja energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada.

Grad Split ostvario je ukupno najlošiji rezultat prema Kompozitnom indeksu među velikim gradovima, ali i kada se gledaju svi dalmatinski gradovi, međutim pojedinačno je najbolji u kategoriji potrošnje energije u sektoru zgradarstva. Po istom kriteriju u kategoriji srednjih gradova najboljim se pokazao grad Zadar.

Gradovi Dubrovnik i Kaštela najbolji su rezultat postigli u kategoriji potrošnje energije u sektoru prometa, čime su zauzeli drugo mjesto među malim gradovima, odmah iza Šibenika, a bolji od njih na nacionalnoj razini još su i Rijeka, Velika Gorica, Karlovac i Đakovo.

Cjelokupno istraživanje nalazi se na sljedećoj poveznici.