U gospodarstvu Zadarske županije velika je zastupljenost sektora koji su i u cijelom svijetu najviše pogođeni korona krizom. Uslužne djelatnosti i turizam s pratećim djelatnostima te djelatnosti prijevoza, a to su najviše pogođeni sektori hrvatskog gospodarstva, čine četvrtinu gospodarstva Zadarske županije. Pored njih i sve ostale djelatnosti osjećaju posljedice najveće svjetske krize.
Brzom reakcijom Vlade RH na proljeće 2020. godine zaustavljeno je
masovno otpuštanje radnika u tvrtkama i obrtima zahvaćenim lock
downom. Isto tako, suprotno crnim najavama, hrvatski turizam nije
kolabirao, kroz ljetnu sezonu broj turista i noćenja dostigao je
oko 60% prošlogodišnjeg prometa, više nego u svim konkurentskim
mediteranskim zemljama. No gubici kod brojnih poduzetnika nisu se
mogli izbjeći. Precizan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i na
njegove pojedinačne dijelove znat ćemo tek po objavi godišnjih
financijskih izvještaja za 2020. godinu.
Zasad se možemo koristiti dostupnim podacima, a to su:
- podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti,
- podaci o broju i vrijednostima fiskaliziranih računa,
- podaci o broju otvorenih i zatvorenih tvrtki,
- podaci o poslovanju u prvih devet mjeseci 2020. (izvješća sa
Zagrebačke burze i anketiranje gospodarstvenika).
Broj zaposlenih samo u gospodarstvu Zadarske županije bit će
poznat tek po objavi GFI-ja, i to: broj zaposlenih na kraju
godine i broj zaposlenih izračunat kao prosjek na temelju sati
rada. Taj prosječni broj zaposlenih bitan je kod analize
gospodarstva s velikim sezonskim fluktuacijama zaposlenika i
obično je veći od stanja zaposlenosti na dan 31. prosinca. Od
2013. godine broj zaposlenih stalno raste, prosječan broj od
27.197 u 2019. godini za 7,3% veći je nego prethodne godine.
Međutim, broj zaposlenih na zadnji dan 2019. poslovne godinu još
je veći (28.002), dakle broj novozaposlenih u zadnjim mjesecima
2019. veći je od broja otpuštenih sezonskih radnika, što svjedoči
o propulzivnosti gospodarskih grana koje nisu vezane uz sezonski
turizam. Najviše se to odnosi na izvozno orijentiranu
prerađivačku industriju i sektor građevinarstva, za koje
vjerujemo da su i u trenutnoj korona krizi većinom uspjeli
održati pozitivno poslovanje.
Broj ukupno zaposlenih puno lakše je pratiti, jer Hrvatski zavod
za mirovinsko osiguranje daje mjesečne objave stanja zaposlenosti
svojih osiguranika. Na grafikonu pratimo ukupan broj zaposlenih
po mjesecima. Uz karakterističan “trbuh” vezan uz sezonsko
zapošljavanje u ljetnim mjesecima, vidljiv je stalan rast broja
zaposlenih od 2015. do 2019. godine. U počecima koronakrize u
ožujku 2020. smanjuje se broj zaposlenih (crvena krivulja), a
otpuštanja se zaustavljaju mjerama Vlade. Sezonsko zapošljavanje
podiže krivulju u ljetnim mjesecima i održava je negdje između
razina zaposlenosti u 2017. i 2018. godini. Na kraju studenog
broj ukupno zaposlenih dostigao je razinu iz 2019. godine.
Grafikon s podacima o broju registriranih nezaposlenih osoba kod
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje daje zrcalnu sliku s tom
razlikom da je broj nezaposlenih kroz ljeto 2020. godine između
razina iz 2016. i 2017.
Kolikogod smanjenje broja zaposlenih bilo traumatično, trebamo se
sjetiti da je primjerice 2017. godina po razini zaposlenosti bila
dotad rekordna, a broj zaposlenih u 2020. ipak veći nego te
godine. No, pred nama je drugi, vjerojatno gori, val epidemije i
teško je predvidjeti buduća gospodarska kretanja i s tim povezano
očuvanje radnih mjesta.
Iako se većina prihoda gospodarstva ostvaruje bezgotovinskom
naplatom računa, fiskalizirani računi također su dobar pokazatelj
rasta ili pada poslovanja pojedinih branši ili poduzetništva u
cjelini. Širok je spektar obveznika fiskalizacije, bilo pravnih
bilo fizičkih osoba i iz tih podataka stiče se dobar uvid u
maloprodajni promet gotovinom odrađenog područja. Podatke o broju
i vrijednostima fiskaliziranih računa na području Zadarske
županije dobili smo od Porezne uprave Zadar.
Do polovice studenog 2020. godine u odnosu na isto razdoblje
prošle godine na području Zadarske županije fiskalizirano je 27%
manje računa, a njihov ukupni iznos bio je za 25,8% manji.
Očekivano, promjene nisu bile iste u svim sektorima. Najveći
relativni pad prometa imala su područja djelatnosti Prijevoza i
skladištenja te Administrativnih usluga, a najveći apsolutni pad
prometa bilježe Djelatnosti pružanja usluga smještaja te
usluživanja hrane i Trgovina.
Broj i vrijednost fiskaliziranih računa u Zadarskoj
županiji
Odnos broja otvorenih i zatvorenih tvrtki na području pojedinog
trgovačkog suda mogu biti indikator konjunkture gospodarstva
područja koje taj trgovački sud pokriva. Na Trgovačkom sudu u
Zadru u prvih deset mjeseci 2020. godine otvoreno je 450, a
zatvoreno 146 poduzeća. To je znatno više nego u istom razdoblju
2019. godini, a povećanje ovih brojki zabilježeno je u svim
mjesecima. Koronakriza nije pokolebala nove poduzetnike, očito je
da očekuju njezin kraj i konsolidaciju gospodarstva.
Za kraj analize pokušali smo doći do konkretnih podataka o
poslovanju gospodarstva u 2020. godini, osobito u drugom i trećem
tromjesečju. Obveze predaje FINA-i trokvartalnih izvješća o
poslovanju odavno nema, obvezu imaju samo tvrtke izlistane na
Zagrebačkoj burzi, njih tek nekoliko iz Zadarske županije i to
vodećih tvrtki iz turističke i brodarske branše. Stanje u ostalim
značajnim područjima djelatnosti provjerili smo osobnim
intervjuima s vodećim ljudima zadarskog gospodarstva.
Dvije velike tvrtke iz sektora turizma zajedno su do kraja 3.
tromjesečja imale 233 mil. kuna ukupnih prihoda ili 52,2% prihoda
ostvarenih u prva tri tromjesečja 2019. godine. Bruto dobit za to
razdoblje bila im je, opet zajedno, 35,0 mil. kuna ili tek 21,2%
prošlogodišnje bruto dobiti u tom razdoblju. Pritom je dobit samo
u trećem, za ovu djelatnost najvažnijem tromjesečju, bila na
razini 44,9% dobiti ostvarenu u istom tromjesečju 2019. godine.
Pad prihoda za skoro polovicu ove dvije reprezentativne tvrtke, u
suglasju je sa ukupnim fizičkim obujmom turističkog prometa u
Hrvatskoj, odnosno u Zadarskoj županiji. Dobit, iako znatno manja
nego prethodnih godina, ovdje je ipak ostvarena. Za financijske
rezultate na godišnjoj razini morat ćemo pričekati službene
objave FINA-e po predaji GFI-ja, no izgledno je da će dobit
cijele branše biti na nižoj razini od ove, ako je uopće
bude.
Naš brodar, predstavnik područja djelatnosti Promet i
skladištenje, imao je u prva tri tromjesečja 190,0 mil. kuna
ukupnih prihoda ili 93,8% prihoda iz istog razdoblja prethodne
godine. Zahvaljujući uštedama na rashodovnoj strani, ostvarena je
dobit od 30,8 mil. kuna, za 75,5% viša od dobiti iskazane u istom
razdoblju prošle godine. Zbog strukturnih poremećaja na
brodarskom tržištu, očekuju se dugoročne posljedice i slabije
poslovanje u 2021. godini. Cijela branša Prijevoza i skladištenja
sigurno neće imati ovakav uspjeh ni u 2020. godini, osobito
cestovni prijevoz za kojeg je izvjesno iskazivanje gubitaka u
predstojećim završnim računima.
Sektor marikulture imao je povećanu proizvodnju, na uzgajivači
tune očekuju osjetan pad cijene uzrokovan koronakrizom na
japanskom tržištu. Njihova očekivanja u 2021. godini su
podijeljena, jedni očekuju pad cijena, dok drugi vjeruju u
postupni oporavak tržišta.
Trgovina bilježi osjetni pad prometa, uzrokovan izostankom pune
turističke sezone i pesimizmom domaćih potrošača. Potpuni
oporavak moguć je tek s normalizacijom turističkog prometa,
odnosno narudžbama turističke industrije.
Velika većina anketiranih pozdravlja mjere Vlade RH za očuvanje
radnih mjesta i očekuje njihovu provedbu do kraja krize.
Izvor: HGK
