Na burzi je trenutačno u Hrvatskoj više od 150 tisuća radnika. Iako je potražnja za radnicima u vrijeme pandemije značajno smanjena, neka zanimanja su i dalje veoma tražena.

Zbog pandemije koronavirusa mnoga su radna mjesta ugrožena. Ne putuje se pa je otkaza najviše u Europi u zrakoplovnim kompanijama i automobilskoj industriji.

20-godišnjoj studentici socijalnog rada trebalo je više od četiri mjeseca kako bi dobila posao. Doći do radnog mjesta kaže, nikad nije bilo teže.

"Poslala sam preko pedeset zamolbi, i dobila sam jako puno odbijenica. Na neke mailove nikada nisam dobila odgovor, na kraju sam se uspjela zaposliti kao spremačica. U struci", rekla je Ivana Budim, studentica. 

Ivaninu priču u ovom trenutku proživljavaju mnogi. Trenutno je u zemlji nezaposleno 152.540 osoba, a slobodnih radnih mjesta je nešto više od 10 tisuća. Da je situacija ozbiljna, upozoravaju i u Glasu poduzetnika.

"Neizvjesnot je ogromna. Poprilično je nejasno što će biti. Očekuje nas duga i teška zima. Nadamo se da ćemo s što manje štete dočekati na neku način sezonu, od koje ipak očekujemo spas", rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.

Neka su zanimanja, ipak, tražena

Dok većina tvrtki pa i određenih profesija trpi velike gubitke jer su onemogućeni u obavljanju svojih djelatnosti, neka druga zanimanja postaju dodatno tražena. Posljednjih mjesec i pol najtraženija zanimanja su učitelj, trgovac, konobar, programer i skladištar.

Najveći rast u odnosu na listopad prošle godine ima sektor graditeljstvo, elektrotehnike i zdravstva. Veći pad i dalje bilježimo u arhitekturi, pravu i turizmu.

"U listopadu je objavljeno oko 2.000 oglasa za posao, što predstavlja pad od otprilike 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani", rekao je Alen Mrvac, Odnosi s javnošću portala MojPosao.

Kada govorimo o vrsti ugovora, za razliku od prije - najčešće se potpisuju oni na neodređeno.

"To nam ukazuje kako su poslodavci sve svjesniji činjenice u kakvim okolnostima i živimo i radimo, i da je potencijalnim kandidatima najvažnija stvar sigurnost i stabilnost posla, stoga su sve skloniji nuditi zapošljavanje na neodređeno, odnosno stalne poslove uz određeni probni rok koji je najčešće šest mjeseci", rekao je Alen Mrvac. 

Mnogi su reducirali broj ljudi na minimum. Svaki treći radnik zarađuje minimalac, a 800 ljudi svaki dan dobije otkaz. U ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti koliko vremena će biti potrebno tržištu rada da se oporavi.

"Ne mogu reći da će to biti sutra, prekosutra, za mjesec-dva. Ipak, vjerujem u nekakvom razvoju događaja da će iduća godina bit manji pomak na bolje, a 2022. očekujem uzrast i pravi povrat", kazao je Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar.

Do tada će se mnogi, kao i Ivana morati prilagoditi dok im se ne otvori mjesto u struci.