Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom

Prekomjerna opskrba i pad potrošnje te globalna recesija koja prijeti većini zemalja proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO). Također, utvrđeno je i da će u sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili padnu ispod svoje sadašnje razine.

"Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane", ističe glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.

Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje iako se njezini trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po stanovniku do 2029. dosegnuti oko 3000 kalorija i 85 grama proteina na dan. 

Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okoliš i sve više ljudi će umjesto životinjskih proteina birati alternativne", tvrde iz OECD-a, piše Agroklub.

Petina poljoprivrednih proizvoda mogla bi završiti na otpadu?

U izvješću navode i kako će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje jako puno uvoze. "Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bismo izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor“, napomenuo je direktor FAO-a QU Dongyu.

 

KORONAKRIZA

Sigurnost hrane: Cijene prehrambenih proizvoda mogle bi doživjeti tržišni šok EDIT

 18.07.2020 16:35 

 Vijesti.hr

Lajkaj na Facebooku
 Podijeli na Facebooku1
Pošalji putem Messengera
Podijeli na Twitteru
Prosljedi putem Vibera
Prosljedi putem Whatsappa
Pošalji mailom

[Sigurnost hrane: Cijene prehrambenih proizvoda mogle bi doživjeti tržišni šok]
Pixabay

Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom

Prekomjerna opskrba i pad potrošnje te globalna recesija koja prijeti većini zemalja proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO). Također, utvrđeno je i da će u sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istoj ili padnu ispod svoje sadašnje razine.

VEZANA VIJEST

[Poljoprivredni potencijali]
NOVA PRAVILA PODJELE MILIJARDI EURAStrategije EK su dobre prilike za RH 'ako se na vrijeme pripremimo i dobro isplaniramo'

"Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima opskrbe hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane", ističe glavni tajnik OECD-a Angel Gurría.

Trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

[koronavirus]
NIJE DOBROCrne brojke: U Hrvatskoj je u jednom danu čak 116 novozaraženih od koronavirusa
 
[Koronavirus]
DA NIJE SMIJEŠNO, BILO BI TUŽNOHrvata testirali na Covid-19, pa završio na sudu: 'Nemam koronu, ali su mi našli...'
 
[Koronavirus]
COVID-19Najnoviji podaci lokalnih stožera: Brojke nisu niti malo dobre! Je li ova županija novo žarište?!

Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje iako se njezini trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po stanovniku do 2029. dosegnuti oko 3000 kalorija i 85 grama proteina na dan. 

VEZANA VIJEST

[Hrana]
CIJENA ZDRAVLJAKoliko dubina džepa utječe na sadržaj tanjura? 'Hraniti se zdravo postaje sve veći izazov'

"Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okoliš i sve više ljudi će umjesto životinjskih proteina birati alternativne", tvrde iz OECD-a, piše Agroklub.

Petina poljoprivrednih proizvoda mogla bi završiti na otpadu?

U izvješću navode i kako će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje jako puno uvoze. "Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bismo izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor“, napomenuo je direktor FAO-a QU Dongyu.

VEZANA VIJEST

[siromaštvo, bacanje hrane]
POMOĆ SIROMAŠNIMAJoš jedan projekt koji je zapeo: Što je 'banka hrane' i zašto je Hrvatskoj prijeko potrebna?

Očekuje se i kako će se svjetska proizvodnja žitarica povećati za oko 85 posto u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja. 

Također, izvješće procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 posto zbog poboljšanja u hranidbi i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodatnom izvješću naglašavaju i trajnu potrebu za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.

Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi rasti za 0,5 posto godišnje, što upućuje na smanjenje intenziteta ugljika u poljoprivredi. Stoka će činiti 80 posto ovog globalnog povećanja. 

"Uz COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će se sustav također trebati prilagoditi preferencijama potrošača i iskoristiti digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima“, zaključuje Gurría.