Podaci oglasnika Crozilla pokazali su kako su rujanske cijene stanova na godišnjoj razini porasle za 4,5 posto, a vrijednosti kuća u prosjeku za 3,5 posto.

Najmanja rujanska razlika između cijena kvadrata kuća i stanova iznosi tek 15 eura, a zabilježena je u Poreču, dok su najveće razlike, čak 1071 euro po metru kvadratnom, zabilježene u Opatiji.

Za život u vlastitome domu potrebna su značajna novčana sredstva. Kupnja nekretnine obično iziskuje velika odricanja i velike financijske napore. Od grada do grada, cijene kuća i stanova se razlikuju, a područja uz more, kao i grad Zagreb još uvijek bilježe najveću potražnju i najviše cijene.

Kuće su i u rujnu bile slabije tražene, ali i jeftinije nego stanovi, a razlika u njihovim cijenama u prosjeku je iznosila 21,5 posto.

Najmanja razlika u cijenama u rujnu je zabilježena u Poreču. Oglašavana cijena tamošnjih kvadrata stanova u prosjeku je iznosila 1979 eura što je tek 0,8 posto, odnosno 15 eura po kvadratu manje od cijene kuća.

Bez obzira radi li se o kućama ili stanovima, na oglasniku za nekretnine Crozilla, najskuplji su gradovi i dalje Dubrovnik, Split i Opatija.

Za kvadrat stana u Dubrovniku u rujnu je u prosjeku trebalo izdvojiti čak 3665 eura, u Opatiji 3314 eura, a u Splitu 2979 eura. Osim stanova, u navedenim gradovima niti kuće nisu jeftine. Za kvadratni metar kuće s uključenom cijenom okućnice u Dubrovniku se u prosjeku tražilo 3585, u Opatiji 2243 eura, te 2633 eura u Splitu.

U Zadru su stanovi u prosjeku oglašavani po 2261 euro po metru kvadratnom, u Šibeniku se za kvadrat tražilo 2163 eura, a u oba su grada kuće u prosjeku bile jeftinije za 620 eura po kvadratu.

Razlika u cijenama kvadrata u visini od oko 260 eura zabilježena je u Rijeci gdje su stanovi u prosjeku oglašavani po 1559 eura, te u Umagu u kojem je prosječna rujanska cijena iznosila 2150 eura.

Među povoljnijim se gradovima na moru i dalje nalazi Senj s prosječnom cijenom od 1524 eura po metru kvadratnom, te oko 280 eura jeftinijim kućama.

Za kvadratni metar stana u Bjelovaru u prosjeku se tražilo tek 742 eura, dok su kuće bile čak 40,7 posto jeftinije.

Osječki stanovi u prosjeku su oglašavani po 978 eura po kvadratnome metru, a kuće 38 posto manje. U Varaždinu je, prema podacima oglasnika Crozilla, razlika iznosila 33 posto, a prosječna cijena kvadrata stana oglašavana po 1160 eura.

Tražena cijena stanova u Zagrebu je iznosila 2043 eura po metru kvadratnom, što je gotovo 35 posto više od prosječne oglašavane cijene kuća. Za kvadratni metar stana u Slavonskom Brodu tražilo se 782 eura, a za kuće 108 eura manje.

Kuća ili stan? Obje opcije prolaze

Proces kupnje vlastite nekretnine nerijetko započinje dvojbom između kupnje kuće i stana. Ovisno o željama i načinu života kupca, obje opcije mogu biti samo bolje jedna od druge. Većina se kupaca u urbanim područjima danas ipak radije odlučuje za kupnju stana. Taj podatak ne iznenađuje s obzirom da današnji, ubrzani, način života tek rijetkima dozvoljava toliko slobodnog vremena kako bi, uz posao, obitelj i druge obveze, stigli voditi brigu i o održavanju kuće i dvorišta. S druge pak strane, kuća ima i svoje prednosti, koje se prvenstveno očituju u većem broju stambenih kvadrata, privatnosti i miru vlastitoga doma.