Vijest da se u brojnim restoranima pod sabljarkom prodaje morski pas mnoge je šokirala no cijela istina daleko je gora. Samo prošle godine u EU je zaplijenjeno čak 50 tona neispravne tunjevine, a dio nje je bio sporan jer iako je zbog niže kvalitete bio namijenjen konzerviranju, uz pomoć kemikalija doveden je do toga da izgleda svježe i primamljivo za jelo.

Tunjevina stajanjem, naime poprima neugodnu smeđu nijansu koja se potom uz pomoć otopine nitrata pretvara u crvenkastu te izgleda svježe.

​Nažalost boja nije jedini problem. Stajanjem u tunjevini raste razina histamina, važnog enzima koji utječe na fiziološku funkciju crijeva, djeluje kao neuroprijenosnik, uztokuje tahikardiju, promjene krvnog tlaka....

Jedemo li hranu s povišenom razinom histamina riskiramo ozbiljnu alergijsku reakciju te niz drugih zdravstvenih tegoba od grčeva, mučnine, zatvora i proljeva do kožnih osipa, nesvjestice i aritmije, piše Slobodna Dalmacija.

Prije tri godine i na splitskoj smo ribarnici svjedočili sramotnom pokušaju podvale praktički bezvrijednog, ali vrlo opasnog vijetnamskog basa pod zubaca. Uvoz spomenute ribe, latinskog naziva  Pangasius zabranjen je u nizu zemalja jer se u Vijetnamu najveća ribogojilišta base nalaze u delti Mekonga, jedne od najzagađenijih rijeka na svijetu, na području strahovito zagađenom kemikalijama, toksinima i bakterijama.

"Pa to vam uopće ne sliči na zubaca", velim mu, a on će: "Šjor, to vam je zubatac." "E, dragi gospodine", nisam mogao više izdržati, "to vam je riba iz dalekog svijeta, iz Vijetnama, zovu je basa. Znam jer radim godinama s ribom i u Australiji su je prije više od 10 godina zabranili za prodaju jer ima sedam puta više joda nego što je dopušteno. Cijena joj je bila maksimalno pet dolara za kilo, nekih 30 kuna preračunato. "On je razrogačio oči i kao da se pita "što ovaj priča". "Prodaji ti i dalje jadnim ljudima što ne znaju, meni nećeš", rekao sam mu i otišao svojim putem", ispričao je tada za Slobodnu Dalmaciju S.L,  Splićanin koji kao profesionalni kuhar radi na Sveučilištu u Perthu te dodao da je istu ribu, fino filetiranu, nakon par dana vidio i u ribarnici jednog poznatog trgovačkog lanca

S potencijalno vrlo opasnim Pangasiusom skandali su izbili i u Francuskoj i Italiji, a koliko se često ta riba podvaljuje pod kvalitetniju svjedoči podatak da joj je nadjenuto ime 'riba prijevara'.

Prevare na svakom koraku

"Kupce se bezočno vara", upozorava potpredsjednica Oceane Beth Lowell te ističe kako su, za razliku od uvriježenog mišljenja, prijevare češće u malim ribarnicama i restiranima nego u velikim trgovačkim lancima.

Oceanijino istraživanje pokazalo je da je predmet prijevara najčešće lubin pod kojeg se nudi tijapija, nutritivno slabo vrijedna riba koja se zbog masovnog i isplativog uzgoja u slabo nadziranim ribogojilištima u Africi, Kini i Latinskoj Americi naziva 'vodena piletina'.  Osim s lubinima, često se mulja i sa 'red snapperom'  (Lutjanus campechanus), a pod cijenjenog švoja se prodaje sjevernoamerički smuđ.

Lowell upozorava da nije stvar samo u tome da se riba niže kategorije prodaje pod onu više, nego i u tome da takve muljaže nisu nimalo bezopasne za zdravlje, te spominje primjer trudnica i žena koje planiraju trudnoću pa paze da ne jedu ribu koja sadrži živu. Ako je riba pogrešno deklarirana, one zapravo uopće ne znaju što jedu.

Osim kod do sad spomenutih vrsta, prijevare su česte s bakalarom, lampugom - tropskom ribom koja se zbog klimatskih promjena odnedavno lovi i u Jadranu -  tunom, sabljarkom i  grouperom iz podporodice Epinephelinae.