U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Hini su u srijedu potvrdili kako planiraju uvesti povratnu naknade od 50 lipa za ambalažu mlijeka i mliječnih proizvoda te staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu od pića i napitaka volumena dva decilitra.

"Naknada na ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda te pića i napitaka zapremine dva decilitra regulirana je Uredbom o gospodarenju otpadnom ambalažom i Pravilnikom o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Navedeni akti su u izradi i planira se da do kraja godine budu upućeni na e-savjetovanje", doznaje se u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. 

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš za Laganini FM otkrio je kako će već početkom iduće godine u sustav povratne naknade od 50 lipa ponovno ući plastične boce za mlijeko i mliječne proizvode te staklena ambalaža za manje volumene.

"Intencija Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je da u našem depozitnom sustavu ponovno bude ambalaža vezana za mlijeko te staklena ambalaža za manje volumene, dakle govorimo o onima od dva decilitra jer trenutačna tehnologija je automatizirana i manualno omogućava da se i takve boce stavljaju unutar sustava", najavio je Ponoš.

Povratna naknada za mliječnu ambalažu ukinuta je 1. studenoga 2015., kada je na čelu Ministarstva zaštite okoliša bio Mihael Zmajlović (SDP) uz obrazloženje kako je njezin udio u ambalaži obuhvaćenoj povratnom naknadom samo 11 posto. 

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš izjavio je danas za Hinu da Europska komisija u novim direktivama vezanim za plastični otpad promiče depozitni sustav prikupljanja ambalaže koji je u Hrvatskoj postoji već 12 godina.

"Taj sustav prikupljanja obuhvaća prikupljanje staklene, PET i AL/FE ambalaže od pića i napitaka u bocama i limenkama koje su veće od dva decilitra. Iz tog sustava su prije nekoliko godina izuzete boce od mlijeka i mliječnih napitaka te za njih nije bilo moguće dobiti povratnu naknadu. Međutim, analizama koje su rađene utvrđeno je da ta ambalaža koja se prije prikupljala kroz sustav u većini slučajeva sada završava u miješanom komunalnom otpadu i dodatno opterećuje odlagališta otpada", istaknuo je Ponoš.

Upozorio je da se nerijetko takva ambalaža baca i u prirodu.

Istaknuo je kako s obzirom na to da se radi o korisnoj sirovini, Ministarstvo zaštite okoliša i Fond smatraju da se ambalaža od mlijeka treba vratiti u sustav te da građani za nju pri povratu u trgovinu ponovno mogu dobiti naknadu od 50 lipa. "Također, s obzirom na preporuke koje Europska komisija daje u smislu proširene odgovornosti proizvođača kroz načelo 'onečišćivač plaća' kako bi tvrtke preuzele odgovornost za vlastite proizvode i nakon što završe kao otpad, razmišljanja idu u pravcu da se u depozitni sustav uvrste i plastične, staklene AL/FE boce i limenke zapremine dva decilitra", dodao je Ponoš.

Objasnio je da stručni timovi Fonda i Ministarstva rade na tim prijedlozima te će ih - kad budu imali njihove konačne verzije - uputiti u javno savjetovanje.

"Fond je, već ove, a to planiramo i u sljedećoj godini, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom, provodio edukacije obveznika plaćanja jer želimo da budu upoznati sa svojim obvezama", rekao je Ponoš. 

Istaknuo je da sustav povratne naknade za pića uvelike smanjuje broj odvoza komunalnog otpada i to ne zbog mase otpadne ambalaže od pića, nego zbog veličine volumena takvog otpada, te osigurava gotovo 100 posto materijalno recikliranje - naši oporabitelji dobivaju čistu i kvalitetnu sirovinu kojom se poslije mogu koristiti za proizvodnju novih proizvoda, rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Inače, dodao je Ponoš, stopa materijalnog recikliranja otpada izvan sustava povratne naknade kreće se do 25 posto.