Unatoč najavi izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka da će kapital postojećih dioničara u nagodbi biti izbrisan, dionicama Agrokorovih kompanija na Zagrebačkoj burzi i dalje se trguje i to prilično živahno.

Potražnju pumpaju brojni špekulanti koji nakratko pokušavaju ušićariti na velikim oscilacijama cijena, ali i ulagači koji vjeruju da će scenarij nagodbe u konačnici ipak biti drugačiji.

Nakon što je Ante Ramljak donio 'smrtnu presudu' manjinskim dioničarima Leda, Jamnice, Belja i ostalih Agrokorovih kompanija cijene njihovih dionica potonule su na simboličnu razinu.

Tako se prvog dana trgovanja nakon jednodnevne stanke Ledo strmoglavio gotovo 60 posto, Jamnica 64 posto, a Zvijezda više od 90 posto.

Međutim već idućeg dana uslijedio je oporavak, a rastući trend uz vrlo intenzivno trgovanje nastavljen je i početkom 2018. godine. Što se krije iza probuđene potražnje za Agrokorovim dionicama i ima li smisla 'tipovati' na burzovne mrtvace?

Roman Rinkovec iz brokerske kuće Credos smatra da je isključivo riječ o špekulativnoj potražnji te da danas nitko ne želi dugoročno ulagati u ove dionice.

Kako su nakon niza loših vijesti cijene već svedene na simboličnu razinu, špekulanti računaju da svaka pozitivna vijest ili glasina može potaknuti njihov rast. Pritom zauzimaju kratke pozicije i čim cijena malo 'odskoči', rješavaju se dionica.

Međutim, s obzirom na visoke promete, nije isključeno to da su se u igru uključili i ozbiljniji ulagači, oni koji očekuju povoljniji rasplet situacije za manjinske dioničare.

Ohrabreni akcijama Udruge malih dioničara Agrokora, koja je zatražila objavu javne ponude Knigtheada i povezanih osoba te pokrenula pravnu bitku za osporavanjem jamstava koja su odobrile Agrokorove kompanije prema matičnom društvu koncerna, oni očekuju da će se u konačnom konceptu nagodbe dio vrijednosti ipak rezervirati za 12.000 manjinskih dioničara, među kojima su brojni branitelji, ali i mirovinski fondovi.

Pritom se pozivaju i na slučaj talijanskog Parmalata, u kojem se uvažilo potraživanje preko 4000 manjinskih dioničara.  

Rinkovec pak ističe da su manjinski dioničari Parmalata izborili svoje pravo tek nakon dugotrajne parnice i ne vjeruje da bilo tko želi ulagati u dionice Agrokora očekujući dobit tek nakon sudskog postupka.

'Stoga već mjesecima govorimo svojim klijentima da dionicama Agrokorovih kompanija ima smisla trgovati jedino kratkoročno', zaključuje Rinkovec.

U zadnjih godinu dana dionice Agrokorovih kompanija doživjele su tri šoka, a nakon svakog od njih potonule su više od 50 posto. Prvi potop dogodio se u ožujku, nakon sloma Todorićeva koncerna i uvođenja izvanredne uprave.

Trgovanje dionicama osam Agrokorovih tvrtki (Ledo, Jamnica, Belje, Zvijezda, Vupik, Tisak, PIK Vinkovci i Žitnjak) uskoro nakon toga je obustavljeno zbog neobjavljivanja revidiranih financijskih izvještaja za 2016. i sumnji u računovodstvene manipulacije.

Suspenzija je trajala do studenog, kada su ispunjeni zakonski uvjeti, pa je Hanfa donijela odluku o nastavku trgovanja. Kako su u međuvremenu na vidjelo izbili pravi razmjeri dubioza koncerna, tržište je prizemljilo Agrokorove uzdanice na svega 20-ak posto ranije vrijednosti.

U nastavku trgovanja cijene su se djelomično oporavile, ali su ostale znatno ispod razina koje su postizale prije prekida trgovanja.

Konačni potop dogodio se u prosincu, nakon što je predstavljen nacrt nagodbe u kojem nema mjesta za manjinske dioničare.

U usporedbi s razdobljem prije krize, cijene Agrokorovih dionica danas se nalaze na simboličnim razinama. Primjerice, dionica Leda, koja je početkom prošle godine iznosila 11.000 kuna, trenutno na burzi vrijedi tek 370 kuna, a Jamnica je sa 140.000 kuna potonula na samo 6000 kuna, donosi Tportal.