Dok je za hrvatske školarce, učenike četvrtih i sedmih razreda, neupitan završetak srednje škole, istovremeno je završetak fakulteta postao normom koju očekuju kako oni sami, tako i njihovi roditelji od njih

Hrvatski učenici postavljaju visoke ambicije, a kada ih se upita o tome kakva su im očekivanja za Hrvatsku za 20 godina, optimizam im opada, najkraći je sažetak rezultata prve faze istraživanja projekta zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, koji vodi Boris Jokić uz tim stručnjaka, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost

Fakultet kao norma

"Učenici procjenjuju da i njihovi roditelji imaju visoka očekivanja od njih. Obrazovanje se postavlja kao normativna vrijednost i kao preduvjet za životni uspjeh. No neće svi oni završiti fakultet, ali sama želja da ga završe pokazuje da imaju svijest o tome koliko je to važno.", tumači Iva Košutić, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja, ove rezultate provedene među 1050 učenika sedmih i 1062 učenika četvrtog razreda.

"Bilo bi zaista tragično da djeca nisu optimistična"

Optimistično gledaju i na ishod svoje budućnosti. Većina ispitanih školaraca vjeruje da će dobro zarađivati, imati siguran i stabilan posao, postići ono što žele u životu...

"Bilo bi zaista tragično da djeca nisu optimistična. Ne znam kako bi se budila, ustajala i išla u školu da nisu optimistična. To je pozitivan nalaz. No ono što je zabrinjavajuće jest da kako postaju stariji, tako Hrvatsku percipiraju u kontekstu koji neće biti tako pozitivan kao što bi trebao", kaže znanstvenica Zrinka Ristić Dedić o negativnosti rezultata do kojih su došli tijekom istraživanja pod nazivom 'Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)'.

Najuspješniji učenici ne vide "blistavu" budućnost ovdje

"Najviše nas može zabrinuti nalaz da učenici sedmih razreda, kao ipak malo stariji i zreliji, procjenjuju budućnost Hrvatske vrlo negativno i to, najzanimljivije je, oni učenici koji su najuspješniji. Kod učenika koji imaju najbolje ocjene najviša je razina kritičnosti o budućnosti Hrvatske. Vrlo je moguće da ti mladi ljudi ne vide svoju budućnost ovdje. Oni jednostavno misle da Hrvatsku ne čeka blistava budućnost", tumači Iva Košutić, napominjući kako je iznad razine obrazovnog sustava još važnije to što mladi ljudi ne vide ovdje svoju perspektivu, odnosno vide ju vrlo kritično.