Sloboda medija 2016. je u svijetu pala na najnižu razinu u trinaest godina, novinarima i novinskim kućama u demokratskim se državama prijeti, a u autoritarnim ih se kontrolira, objavila je američka organizacija Freedom House koja medije u Hrvatskoj svrstava među djelomično slobodne

Oko 45 posto svjetske populacije živi u državama u kojima ne postoji sloboda medija, ističe Freedom House. Samo 13 posto populacije uživa medijsku slobodu, odnosno živi u okruženju u kojem je političko izvještavanje snažno, sigurnost novinara zagarantirana, državna intervencija u medije minimalna, a medijske kuće nisu pod pravosudnim ili ekonomskim pritiskom.

Najbolje ocijenjena Norveška, najgore Makedonija

Na skali od jedan do 100, na kojoj jedan predstavlja najveću, a 100 najmanju slobodu medija, najbolje rezultate zabilježili su Norveška s osam, te Švedska i Nizozemska s 11 bodova. Od četrnaest najbolje pozicioniranih država trinaest se nalazi u Europi.

Države i teritoriji s najgorim rezultatom su Azerbajdžan, Krim, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Sjeverna Koreja, Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan. Najgore ocijenjena država u Europi je Makedonija.

Hrvatska ocijenjena lošije nego prošle godine

Hrvatska je ocijenjena s 41 bodom, što je bod manje u odnosu na prošlu godinu, odnosno zabilježen je rast slobode. Usprkos tome, Freedom House hrvatske medije i dalje smatra djelomično slobodnima, a u tu kategoriju su stavljene i države poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Poljske, Ukrajine, Grčke, Indije, Italije i Izraela.

Hrvatska je najbolju ocjenu dobila za pravno okruženje, 9 od 30 bodova, dok je za političko okruženje dobila 17 od 40, a za ekonomsko 15 od 30 bodova.

Rusija i Kina uvele nove mjere za kontrolu medija

Najveći pad slobode medija od prošle godine dogodio se u Turskoj, Poljskoj, Burundiju, Boliviji, Srbiji i Mađarskoj. Među većim državama čiji mediji nisu slobodni ističu se Rusija, Kina, Meksiko, Egipat i Saudijska Arabija.

Freedom House ističe kako su Rusija i Kina uvele nove mjere kako bi jače kontrolirale medije, a da Rusija svoj utjecaj pokušava manifestirati i izvan svojih granica. Ta organizacija dodaje kako političari u demokracijama poput Poljske i Mađarske potkopavaju tradicionalne medije, utječu na javne televizije i pomažu savezničkim medijskim kućama, a dužnosnici u autoritarnim okruženjima poput Turske, Etiopije i Venezuele koriste političke ili društvene nemire kako bi pod tim izgovorom gušile neovisne ili oporbene novinare.

Istraživanje Freedom Housea o slobodi medija provodi se svake godine od 1980., a na njemu radi više od 90 analitičara koji podatke crpe iz rada na terenu, poslovnih kontakata, izvještaja iz lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, izvještaja vlada i multilateralnih tijela, te domaćih i međunarodnih medijskih kuća. Razina slobode medija u svakoj državi i na svakom teritoriju evaluira se kroz 23 metodološka pitanja.