Analiza učinaka uvođenja razdjelnika izrađena je na uzorku koji obuhvaća 276 zgrada s ukupno 22.475 stanova

U Zagrebu su prezentirani rezultati studije "Ekonomska isplativost korištenja razdjelnika topline u višestambenim zgradama u Republici Hrvatskoj" te pregleda trenutne situacije i rješenja za probleme u sektoru toplinarstva RH.

Analiza učinaka uvođenja razdjelnika izrađena je na uzorku koji obuhvaća 276 zgrada s ukupno 22.475 stanova i cca 680.000 mjernih podataka iz perioda 2010.-2016. godine, odnosno, šest sezona grijanja.

"Uvođenje razdjelnika prema rezultatima osnovnog scenarija troškovno je učinkovito u gradovima kontinentalne Hrvatske s visokim cijenama toplinske energije, koji su ostvarili prosječnu razinu ušteda (Velika Gorica, Samobor), te Rijeci. S druge strane, u gradovima s niskom cijenom toplinske energije (Zagreb, Osijek i Sisak), čak ni visoke uštede ne osiguravaju pozitivne neto sadašnje vrijednosti investicija u uvođenje razdjelnika topline", kaže se u studiji i dodaje:

"Studija je pokazala kako je ugradnja razdjelnika topline, ukupno gledajući, ekonomski neisplativa".

Studija koju je izradio Ekonomski institut u Zagrebu je od danas dostupna javnosti na web stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Tom objavom Ministarstvo želi pokrenuti širu javnu raspravu kojom će se u periodu od 15 dana sagledati svi parametri i rezultati analize zastupljenih u studiji, te na kraju rasprave donijeti zaključak o statusu obveze ugradnje razdjelnika.

Po završenoj javnoj raspravi i usvajanju zaključaka, pristupit će se procesu ukidanja postojećeg Zakona o tržištu toplinske energije i kreiranju novog Zakona o toplinarstvu.