Očekuje se 12 milijuna turista, 57 milijuna noćenja i 7,3 milijarde eura

Turistička sezona je na pomolu, a po medijima se provlače bombastični naslovi poput: “Česi neće na Jadran”, ili “Zbog vinjeta manje austrijskih i njemačkih gostiju”.

Turizam je najvažnija hrvatska djelatnost od koje se godišnje utrži više milijardi eura. Projekcije za ovu godinu su pozitivne, međutim činjenica je da je svjetska gospodarska situacija loša, troškovi osnovnih roba i energenata sve viši, a potrošnja na ‘tercijarne’ elemente, sve manje.

Hrvatsku navodno očekuje relativno dobra turistička sezona o čemu su novinari Seebiz.eu razgovarali i s ministrom turizma Damirom Bajsom prilikom potpisivanja ugovora Ministarstva turizma i Direkcije izbora za Miss i Mistera Hrvatske u Vukovaru.

Kako je došlo do suradnje Ministarstva turizma i Direkcije izbora za Miss i Mistera Hrvatske?

- Ministarstvo turizma često je pokrovitelj raznih manifestacija koje na bilo koji način promiču turizam u Hrvatskoj. Takva je smatramo i ova. Ovo u Vukovaru idealna je prilika da predstavimo na jedan drugi način i taj grad. Dakle ne nužno kao nekad obavijen ratom nego kao mjesto novih događanja i novih šansi. Iduće godine planiramo izbor za Miss i Mistera Hrvatske održati upravo u Vukovaru.

Što se tiče izbora za miss, ne mislite li da je to pomalo izgubilo onaj nekadašnji sjaj ’90-ih’ koji je imao?

- Ne mogu reći je li to baš izgubilo ili nije na značaju. Činjenica je da za ovakve izbore ljepote još uvijek postoji velik interes koji je istina, jedne godine veći, a jedne manji. U Europi ali i u svijetu takve su manifestacije rado praćene od strane šire javnosti i doprinose turističkom razvitku zemlje u kojoj se održavaju. S tim smo interesom stupili u pokroviteljstvo i ove manifestacije.

Hoće li ministarstvo turizma onda biti pokroviteljem i ostalih sličnih manifestacija, primjerice rukometnog prvenstva koje se održava iduće godine?

- Naravno da smo zainteresirani. Nema razloga da ministarstvo ne bude pokrovitelj i drugim manifestacijama. Naravno, to ovisi o organizatoru. On mora tražiti nas da budemo pokrovitelji. Konkretno prvenstvo u rukometu ima velik značaj kako za sport, tako i za turizam. Ono, međutim, ima snažnu potporu same Vlade, no mi smo spremni uključiti se. Gledajte samo upravo završen Euro, koji je zemljama organizatoricama donio više od 1,5 milijarde eura zarade.

Možete li dati prognozu za ovu turističku sezonu?

- Prije svega, ne smijemo zaboraviti činjenicu da turizam ima uvelike veze s gospodarskom situacijom zemlje, a svi smo svjesni kako ista i nije najbolja u posljednje vrijeme, govoreći na globalnoj razini. Rastu cijene energenata i hrane te, možda postoji mogućnost skraćenih odmora od strane turista.

Međutim, mi smo uvjereni da će i ova godina biti jedna u nizu uzlaznih, a Hrvatske je, moram reći, jedna od rijetkih zemalja koja se tom činjenicom može pohvaliti. Očekujemo tako oko 12 milijuna turista koji bi mogli ostvariti oko 57 milijuna noćenja.

Najvažnije od svega je da prihodi od turističke sezone prijeđu sedam milijardi eura. Naše su procjene da bi se oni mogli kretati oko 7,2 do 7,3 milijarde eura. Hrvatski je turizam specifičan i na njemu se da zaraditi iz proste činjenice što oko 80 posto turista dolazi iz inozemstva što je rijetkost u ostalim zemljama.

Kako produljiti sezonu?

- Da, slažem se da je u Hrvatskoj turistička sezona, ako mislimo na ‘morski’ dio relativno kratka. Tu ima rješenja, ali ona se moraju postupno provoditi,  a odnose se prvenstveno na poboljšanje kvalitete samog turizma. Dakle, manje ‘zimmer frei’ apartmana s jedva dvije zvjezdice, više objekata s tri i više zvjezdica, obnavljanje hotela i podizanje njihovih standarda, jer kao što znamo, u Hrvatsku vole dolaziti i ljudi koji mogućnosti za kvalitetnije i ekskluzivnije ljetovanje imaju, a na nama je da im to ponudimo.

Tko su naša ‘ciljana skupina’ turista?

- Mi smo potpuno svjesni situacije u kojoj se nalazimo, pa stoga redovito pratimo nama interesantna tržišta. Tako nam je, primjerice, interesantna mađarska, koja se uopće skoro u izvještajima o turistima ne spominje. Ona točno, ima lošu gospodarsku situaciju, no čini se kako ih je svake godine sve više, kao i iz Slovačke i Poljske.

Kako mislite da će neke mjere koje su uvele susjedne države, primjerice slovenske vinjete, al ii Hrvatska, pri čemu mislim na zakon o ne unošenju hrane u državu, utjecati na dolazak naših ‘tradicionalnih’ turista?

- Što se tiče vinjeta, vi znate da je Ministarstvo turizma jasno i odmah reagiralo da se u Sloveniji uvedu takozvane ‘dvotjedne’ vinjete. Pravo uvođenja polugodišnjih i godišnjih vinjeta pravo je slovenske države i mi to ne osporavamo, no ako većina država ima dvotjedne vinjete, mi ne vidimo razloga zašto ih ne bi uvela i Slovenija. Jer, na ovakav način, kao da se namjerno smanjuje konkurentnost hrvatskog turizma. Mi se nadamo da će temeljem naših argumenata, a i po uzoru na njima susjednu Austriju, Slovenija ipak uvesti dvotjedne vinjete.

Ne smatramo međutim da će, ako ova situacija ostane na snazi, doći do značajnijeg smanjenja broja turista koji su se uputili prema Hrvatskoj, pogotovo što smo u suradnji s HAK-om već ponudili alternativne pravce. To na kraju može škoditi i Sloveniji. Važno je međutim da obogaćivanjem sadržaja i poboljšanjem kvalitete našeg turizma učinimo to da ljudi žele doći u Hrvatsku. Imam podatak da čak 30 posto stranih turista u Hrvatsku dolazi preporukom dok neki čak dolaze iz svojevrsne ‘tradicije’. Zbog takvih vjernih turista moramo poboljšavati kvalitetu.

Što se tiče Češke, oni su također intersantni i nismo dobili najave o velikim otkazivanjima kao što se to moglo čuti po medijima.