Prije dvadesetak godina uzorci paškog peloida poslani su na analizu na Sveučilište u Munchenu gdje je potvrđeno kako mulj doista ima ljekovita svojstva te se može koristiti u liječenju reumatskih i kožnih oboljenja

Kada je paška gradska uprava 1905. godine krenula s projektom izgradnje lječilišnog centra na predjelu Lokunje na kojem se nalaze velike količine ljekovitog mulja, peloida bio je to prvi pokušaj komercijalnog korištenja tog prirodnog bogatstva u komercijalne svrhe.

Međutim, projekt je propao, kao i mnogi koji su uslijedili u idućim desetljećima.

Lječilišnog centra nema ni danas, a mulj na Lokunji koristi se neorganizirano zbog čega Pag od toga nema nikakve financijske koristi.

Prije dvadesetak godina uzorci paškog peloida poslani su na analizu na Sveučilište u Munchenu gdje je potvrđeno kako mulj doista ima ljekovita svojstva te se može koristiti u liječenju reumatskih i kožnih oboljenja. No, usprkos tome, do danas ništa nije napravljeno kako bi se peloid komercijalno koristio.

U paškoj gradskoj upravi kažu kako su u više navrata tražili investitore koji bi gradili lječilišni centar, no bez uspjeha. S traženjem nastavljaju nadajući se da će se pojaviti netko tko će pronaći interes u gradnji lječilišnog centra.

Problem neorganiziranog korištenja ljekovitog mulja nije samo u tome što Pag od toga nema financijske koristi, nego i što se nalazište uništava. Naime, nakon upotrebe peloida njegova se ljekovita svojstva obnavljaju tek nakon šezdeset godina. Zbog toga se tijelo mora isprati tamo gdje se peloid i uzeo, no o tome sve one što koriste ljekoviti mulj nema tko podučiti.

Pored toga, malo je onih koji znaju kako se peloid ne smije odnositi u raznim posudama kako bi se koristio kod kuće, jer stavljen u posudu, već nakon sat ili dva gubi ljekovita svojstva.

Prošle je godine zamijećeno kako kasno noću na Lokunju dolaze veća vozila u koje netko stavlja kante s peloidom i odvozi ih na nepoznato mjesto. Takav način odnošenja mulja nikome ne koristi, a velika je opasnost za nalazište na Lokunji. Jer, bez obzira što se čini kako mulja ima puno, njegove su količine ipak ograničene.

Ukoliko se netko ne pozabavi zaštitom nalazišta mulja na Lokunji, za koji bi se godinu moglo dogoditi da ga nestane, što bi bila golema i nenadoknadiva šteta.