Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski potvrdio je mogućnost rasta kamata, koji se očekuje u jesen

S rastom kamata s 5,5 na 6,5 posto mjesečna rata stambenog kredita od 100 tisuća eura, s rokom otplate od 20 godina, povećana je za 55 eura, a u jesen se, predviđa guverner HNB-a Rohatinski, očekuje novi rast kamata.

Prosječna kamata za stambene kredite porasla je s prosječnih 5,12 posto krajem 2007. na 6,5 posto u srpnju, što za građane koji su na taj način riješili stambeno pitanje znači veći udar na kućni proračun i od viših cijena hrane i od skupljih režija.

Kamate su rasle i na gotovinske i druge kredite, pa je prosječno kreditno zaduženje četveročlane hrvatske obitelji, prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, krajem svibnja iznosilo 94 tisuće i 773 kune, što je 320 kuna više u odnosu na kraj ožujka ove godine.

"Porast kreditnog zaduženja građana uglavnom je posljedica uzimanja novih kredita, ali je nedvojben i utjecaj rasta kamatnih stopa. Ako pogledamo strukturu kredita izdanih građanima, vidi se porast gotovinskih kredita i zaduženja po karticama, gdje su kamate veće", upozorava ekonomski savjetnik NHS-a Goran Bakula.

Računicom za stambeni kredit od 100 tisuća eura koji je u otplati 20 godina s promjenjivom kamatom dolazi se do podatka da je mjesečna rata zbog rasta kamate s 5,5 na 6,5 posto, povećana za 55 eura.

Na godišnjoj razini to je ekstratrošak od 660 eura, a na glavnicu od 100 tisuća eura dodatnih 12 tisuća i 200 eura, uz uvjet da stanje ostane nepromijenjeno.

Međutim, piše Slobodna, na vidiku je daljnji rast kamata.

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski potvrdio je mogućnost rasta kamata, koji se očekuje u jesen.

Ovogodišnje povećanje kamata posljedica je i mjera HNB-a, kojima su ograničeni kreditni plasmani banaka kako bi se zaustavilo daljnje zaduživanje banaka u inozemstvu.

Kao drugi ključni uzrok poskupljenja kredita u bankarskim krugovima navodi se rast kamata u europskim bankama.

Ukupna zaduženost građana u bankama primaknula se početkom lipnja brojci od 119 milijardi kuna, nakon što su samo između ožujka i svibnja građani uzeli milijardu i 650 milijuna novih kredita.

Između ožujka 1999. i travnja ove godine zaduženost građana povećala se za nevjerojatnih 635 posto!

Navedeni podaci HNB-a ne uključuju i dug građana bankama za kamate, o kojem se ne vode službene statistike.

No, valja poći od činjenice da prihodi šest najvećih banaka od kamata iz godine u godinu rastu, te da su u 2007. iznosili 11 milijardi i 600 milijuna kuna.

Budući da najmanje polovicu tog prihoda banke ostvaruju na zajmovima građanima, može se procijeniti da će ovogodišnji skok kamata banke obogatiti za najmanje milijardu kuna, a za isto toliko olakšati budžete onih kojima su banke posudile novac.