U strukturi domaće povrtlarske proizvodnje najveće površine zauzima krumpir koji se uzgaja na prosječno 16 do 20 tisuća hektara te je time po zastupljenosti u plodoredu treća kultura

Samo u prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno 21.248 tona krumpira u vrijednosti 13,6 milijuna dolara, dok je izvoz krumpira iznosio tek 219 tona u vrijednosti 88.289 dolara.

Inače, posljednjih godina zabilježen je pad u proizvodnji krumpira u Hrvatskoj dok su prinosi u proizvodnji daleko ispod prosječnih europskih, odnosno kreću se oko 16 tona po hektaru, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Dodaju da je nužno intenzivirati proizvodnju krumpira sa većim učešćem proizvodnje ranog krumpira.

Naime, sjetvene površine pod sjemenskim krumpirom su 2000 tona, a uvozi se 8000 tona sjemenskog krumpira iz Nizozemske.

U strukturi domaće povrtlarske proizvodnje najveće površine zauzima krumpir koji se uzgaja na prosječno 16 do 20 tisuća hektara te je time po zastupljenosti u plodoredu treća kultura. U 2007. godini zasijano je 17.500 hektara krumpira, a proizvedeno 315.000 tona. Prinos po hektarz iznosio je u prosjeku 18 tona.

U podacima o proizvodnji krumpira evidentirana je ukupna proizvodnja, pa i ona na manjim površinama okućnica gdje nije primijenjena ista razina agrotehnike i nije tržišno orijentiran pristup proizvodnji.

Prerada krumpira čini oko četiri posto od ukupne proizvodnje i proizvodi se čips.

Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno ukupno 25.974 tona krumpira u vrijednosti 13,5 milijuna dolara, a 2006. godine uvoz je iznosio 35.609 tona u vrijednosti 14,1 milijuna dolara. To znači da uvozimo više od pet posto krumpira za domaće potrebe.

S druge strane, izvoz krumpira je lani iznosio 193 tone u vrijednosti 64.669 dolara, a 2006. godine samo 26 tona u vrijednosti 5.472 dolara.

Stoga je hvale vrijedan pokušaj da se od ličkog krumpira u Općini Lovinac stvori prepoznatljiv domaći brand, koji bi svoje mjesto mogao naći i na inozemnom tržištu. Sad se najviše krumpira u Hrvatskoj proizvodi u Međimurskoj županiji, gdje se krumpir uzgaja na 5000 hektara. U toj županiji će se 30. kolovoza obilježiti i Međunarodna godina krumpira.

No, kako bi krumpir, ali i drugo povrće i voće, našli lakši put na domaće tržište, odnosno potrošača, koji teško može razlikovati uvoznu robu od domaće, pokrenut je projekt »Proizvodi hrvatskog seljaka«.

Miroslav Pupić-Bakrač, pomoćnik direktora Tržnica Zagreb kaže da je u sklopu projekta, nakon godinu dana, 30-ak proizvođača našlo svoje prodajno mjesto na zagrebačkim tržnicama Dolac i Utrine.

Monitoring je, kaže Pupić-Bakrač, pokazao da se domaći proizvodi malo prodaju na tržnicama. Posebno je taj problem izražen u Dalmaciji, gdje je uvozno povrće i voće, posebno za vrijeme turističke sezone, gotovo u potpunosti potisnulo domaće sa tržnica.