Francuska će ove godine vjerojatno ostati bez primata u vinskom svijetu koji je tradicionalan stotinama godinama

Iako tradicionalno najvećeg svjetskog proizvođača ove godine prestiže Italija, uskoro će obje zemlje vjerojatno preteći Španjolska.

Francuska će ove godine vjerojatno ostati bez primata u vinskom svijetu koji je tradicionalan stotinama godinama. Talijansko udruženje proizvođača grožđa i vina Coldiretti priopćilo je da će ovogodišnja proizvodnja vina u toj zemlji dosegnuti 47 milijuna hektolitara. To je oko milijun hektolitara više nego što je procijenjena proizvodnja u Francuskoj, priznala je potom francuska informativna televizijska stanica France 24.

'Talijani preokret imaju zahvaliti vremenskim uvjetima koji su ove godine išli na ruku talijanskim vinarima. Bilo je vrlo sunčano, ali pritom je bilo i dovoljno kiše', navodi se u analizi Coldirettija. Osim Italije Francusku ove godine može prestići i Španjolska u čijim se vinogradima očekuje također izuzetno dobra berba.

Prema Colsdirettiju, Talijani ipak jasno i uvjerljivo vode u proizvodnji vina po hektaru. Ta proizvodnja je, kako se tvrdi, čak za 70 posto iznad one u Francuskoj i Španjolskoj, dok je u odnosu na američke vinograde trostruko veća. Francuzi priznaju da u posljednje vrijeme imaju dosta problema s izvozom vina. Dok vrhunska vina idu i dalje dobro, jeftinija vina gube kupce koji se preorijentiraju sve više na vina iz Južne Afrike, Čilea ili Australije.

Francuske procjene

Prema procjenama francuskog izvoznog udruženja Credoc, krivac tome je nedovoljna fleksibilnost i jaka konzervativnost dijela francuskih vinara koji se nisu prilagodili promjenama na tržištu. Problema ima i u slabom marketingu koji se previše oslanja na ugled francuskih vina i malo čini na njegovu razvoju, zatim s visokim proizvodnim troškovima, kao i u tome što su francuska vina nedovoljno zastupljena na policama super i hiper marketa diljem svijeta.

Poslije velike europske trojke - Francuske, Italije i Španjolske, najveći svjetski proizvođači su Sjedinjene Američke Države i Argentina. Dok se tri najveća proizvođača natječu u rastu, Europska unija tijekom tri sljedeće godine namjerava površine pod vinogradima smanjiti za 175.000 hektara, što je oko četiri posto od današnjih vinograda kod 27 članica. Taj će zahvat, procijenili su u Bruxellesu, zajedničku blagajnu stajati više od milijardu eura.

Hrvatska u tom istom razdoblju (do članstva u EU) planira ustrajati na projektu započetom 2004. godine. Pod vinogradima želi imati oko 40.000 hektara što će za državni proračun biti trošak 1-1,2 milijarde kuna.

Reforma vinogradarstva, kojom se zabranjuje nova sadnja, u članicama Unije službeno starta u kolovozu ove godine. Do 2015. bit će dopušteno samo tzv. pravo sadnje, što podrazumijeva prethodno krčenje ekvivalentnih površina uz obvezu sadnje isključivo sorti grožđa iz kojih se dobivaju visokokvalitetna vina. I to samo ona za kojima je tržišna potražnja znatno veća od ponude.

Naknada europskim vinogradarima za svaki napušteni hektar vinograda iznosi 4000-7000 eura plus izgubljena dobit koja se pak obračunava za trogodišnje razdoblje. Zloporabe su nemoguće jer se buduća izgubljena dobit dokazuje dokumentacijom iz arhive. Sve podatke o berbi i količinama grožđa kao i proizvodnji i prometu vina europski vinari moraju čuvati pet godina. Ta obveza očekuje i hrvatske vinare. Prema križaljci Europske komisije, tko je postizao proizvodnju 20-30 hektolitara vina po hektaru vinograda dobit će 3400 eura, dok za 50-90 hl/ha naknada iznosi 6300 eura.

Motiv za krčenje

U Bruxellesu strahuju da bi visoke naknade više mogle motivirati vinogradare Bugarske i Rumunjske, a možda i Mađarske i Slovenije nego vinogradare iz 15 starih članica gdje bi Komisija zapravo htjela smanjiti površine. S visokim naknadama Komisija želi vinare potaknuti na bržu prilagodbu trendovima globalnog tržišta. Naime, europski vinari na udaru su brojne i moćne konkurencije iz prekomorskih zemalja, čija vina ne zaostaju s kakvoćom, a jeftinija su. Da bi zaštitila vlastito tržište, Unija ne dopušta uvoz ni grožđa ni mošta za proizvodnju vina.

Hrvatska nema mnogo vremena i mora ga dobro iskoristiti. Od planiranih 13.500 ha u mandatu 2003. - 2007. podignuto je 5750,42 ha. Ovisno o uvjetima sadnje, potpora po jednom hektaru je 33.500 - 44.500 kuna. Izrada upisnika (registra) vinogradara i vinara primarna je zadaća kao i inventura svih površina pod vinogradima. Na vinogradarskom katastru žurno radi Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. Obrađeni podaci za 15 županija kažu da Hrvatska službeno ima 19.480,5 ha vinograda. Upisnik i katastar dva su ključna dokumenta koja Unija traži, a osnovni su uvjet za buduću isplatu potpora i hrvatskim vinogradarima i vinarima.