Cijena Inine dionice na burzi danas je pala na 2 550 kuna

Ponuda Mola za otkup dionica Ine istječe sutra. Za većinsko vlasništvo u Ini Molu trebaju i dionice malih dioničara koji su i danas, pritisnuti nervozom na svjetskim burzama, pa tako i Zagrebačkoj, u velikom broju prihvaćali ponudu od 2800 kuna po dionici, prenosi HRT .

Dio hrvatskih branitelja, međutim, razočaran je odlukom o prodaji Ininih dionica iz Fonda branitelja. Odluku o prodaji sedamsto tisuća dionica Ine nisu donijeli branitelji već su umjesto njih odlučivali članovi Vlade i Upravnog odbora Fonda, tvrde u zagrebačkoj Hvidri.

Branitelji tvrde da ih nitko nije pitao kome oni žele prodati svoju imovinu i po kojoj cijeni. Za razliku od drugih, kažu, nisu promijenili mišljenje o prodaji vlasništva u Ini bez obzira na stanje na burzama.

- Prodaja Ine općenito, ne samo udjela iz porftelja Fonda branitelja, nego općenito prodaja Ine nastavak je jednog žalosnog i nedovoljno promišljenog procesa razvlašćivanja hrvatske države - mišljenja je Vjekoslav Magaš iz Hvidre grada Zagreba.

Stotine tisuća malih dioničara ipak su slijedili primjer velikih. Prijave za prodaju se gomilaju, do sada je za mađarski MOL prikupljeno gotovo 300 tisuća dionica. Do kraja javne ponude još je nešto više od 24 sata. Ponude ovjerene kod javnog bilježnika mogu se poslati i poštom do sutra u ponoć.

Cijena Inine dionice na burzi danas je pala na 2 550 kuna.

Upućeni predviđaju kako bi Mađari mogli lako steći većinsko vlasništvo u Ini, a njihov jedini značajan partner u vlasništvu ostat će i dalje hrvatska Vlada sa svojih nepunih 45 posto dionica.

Mali dioničari Ine i hrvatski branitelji ponudu su nedavno proglasili sramotno niskom. Sindikat Ine i naftnog gospodarstva (SING) očitovao se da je ponuda MOL-a za kupnju dionica Ine po cijeni od 2800 kuna neozbiljna jer je MOL u većoj mjeri trebao uvažiti realnu cijenu Inine dionice koja, po mišljenju sindikata, iznosi 5000 kuna.

MOL dio "parafinska mafije"

Inače, za udruživanje u kartel "parafinske mafije", a zbog dogovaranja cijena i međusobne podjele tržišta parafinskog voska, Europska komisija kaznila je devet petrokemijskih kompanija, uključujući i mađarski MOL, s ukupno 676 milijuna eura globe.

Najveća pojedinačna kazna u visini 318,2 milijuna eura izrečena je njemačko-južnoafričkoj tvrtki Sasol, koju je Komisija nazvala vođom ilegalnog kartela.

Za MOL, mađarsku naftnu kompaniju koja trenutačno pokušava preuzeti Inu, određena je globa u visini 23,7 milijuna eura.

Devet velikih europskih petrokemijskih kompanija (MOL, ENI, Exxon Mobil, Hansen & Rosenthal, Tudapetrol, Repsol, RWE i Total) 13 je godina bilo udruženo u kartel i dogovaralo cijene, namještalo poslove te stvaralo velik profit nametanjem uvjeta prodaje.

Njih je povjerenica Europske komisije nazvala parafinskom mafijom i odredila goleme kazne za sve što su do sada radili.

Parafinski vosak upotrebljava se za širok spektar proizvoda, od svijeća, papirnatih čaša i tanjura, preko voštane ambalaže za sir, kemikalija i guma, do guma za žvakanje. Kartel je bio aktivan od 1992. do 2005., kada je Komisija počela s istragama i nenajavljenim upadima u petrokemijske kompanije nakon Shellove prijave u zamjenu za oprost.