Kina i Indija pokazale su da se žele natjecati sa supersilama u razvoju svemirskog programa

Već dugi niz godina traje neprekidni uspon dviju najmnogoljudnijih zemalja svijeta, Kine i Indije. Proteklih godina Kina je bilježila gospodarski rast od 12 posto, dok je u Indiji ta stopa bila tek nešto niža - devet posto, piše Vjesnik

Ako se takvi trendovi nastave, već 2020. Kina bi mogla postati najveća svjetska gospodarska sila, a trenutno zauzima četvrto mjesto, iza Sjedinjenih Država, Japana i Njemačke dok Indije ni nema na popisu prvih deset zemalja. Međutim, još prije sredine ovog stoljeća, poredak na toj ljestvici mogao bi se itekako izmijeniti.

Prema većini istraživanja, 2040. godine Kina će biti na prvom mjestu najvećih gospodarstava svijeta, u stopu će je slijediti SAD koji će dotad dobiti još oko 100 milijuna stanovnika, na trećem mjestu bit će Indija, na četvrtom Japan, peti će biti Meksiko, šesta Rusija, sedmi Brazil, dok su preostale tri pozicije među desetoricom najvećih rezervirane za europske države - Njemačku, Veliku Britaniju i Francusku.

Dakle, slijedom sadašnjih stopa gospodarskog rasta, Kina i Indija nezadrživo idu prema mjestima rezerviranim za svjetske supersile. K tomu, te dvije zemlje će za dva-tri desetljeća imati još više stanovnika nego danas. Tako se predviđa da će Kina, unatoč politici »jednog djeteta« sa sadašnjih 1,3 milijarde, već 2033. imati milijardu i pol stanovnika. Međutim, već 2050. godine Indija bi mogla preteći Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu s otprilike 1,6 milijardi stanovnika.

Za razliku od Kine, Indije te SAD-a, koji novo stanovništvo uglavnom dobiva imigracijom, mnoge druge zemlje će, prema sadašnjim projekcijama, u to vrijeme imati manje ljudi nego danas. Tako bi Rusija 2050. godine mogla imati 30 milijuna, Japan 16 milijuna, a Njemačkoj otprilike četiri milijuna manje.

Demografsko opadanje neke zemlje nosi sa sobom smanjenje radne snage te starenje ukupne populacije, što obično dovodi do negativnih gospodarskih trendova. Kina i Indija očito neće imati takvih problema te će moći nastaviti svoj neprekidni uspon. Te su dvije zemlje svoju gospodarsku moć tek počele pretakati i u jačanje svoje političke pozicije. I jedna i druga imaju nuklearno naoružanje: Kina ga je počela razvija još 1964. godine kad je izvela prvu eksploziju atomske bombe, dok se Indija u klub nuklearnih sila učlanila 1974. Te dvije zemlje su i najveći kupci oružja na svjetskim tržištima, a posljednjih godina golema sredstva ulažu u razvoj i modernizaciju oružanih snaga.

No, i kineske i indijske vlasti posljednjih godina vode vrlo odmjerenu vanjsku politiku. Peking i New Delhi međusobno su otoplili odnose nakon što su pedesetih godina bili i u kratkotrajnom sukobu zbog graničnih pitanja. Kina je, k tomu, uspostavila prilično dobru suradnju s Rusijom od koje očekuje energente. Nedavno su Peking i Moskva riješili svoj dugogodišnji pogranični spor što znači da bi se njihova buduća suradnja mogla još više intenzivirati. Također, Kina nastoji razviti dobru gospodarsku, ali i političku suradnju sa SAD-om te Europskom unijom, prvenstveno stoga što želi otvoriti njihova tržišta za svoju robu.

Indija je, s druge strane, razvila vrlo bliske odnose sa SAD-om; može se govoriti i o nekoj vrsti partnerstva. I Kina i Indija, međutim, sebi samostalno otvaraju put posebice u Africi. Peking je u tom pogledu u velikoj prednosti jer je odavno pokrenuo investiranja u mnogim afričkim, kao i azijskim zemljama kako bi došao do energenata. Kinezi su tako najviše prisutni u Sudanu, ali i u Turkmenistanu, zemlji s kojom su uspostavili i izravne energetske rute.

Uz to, i Kina i Indija pokazale su da se žele natjecati sa supersilama u razvoju svemirskog programa. Kina je treća zemlja koja je samostalno poslala ljude u svemir, nakon SAD-a i bivšeg Sovjetskog Saveza. Nedavno je u svemiru bila treća kineska misija s ljudskom posadom. Kineski astronauti s letjelicom »Shenzhou VII« izveli su i prvu svemirsku šetnju. Nakon uspješno odrađenih zadaća, trijumfalno su se vratili na Zemlju i postali kineski nacionalni junaci. Kina je također u orbitu poslala prvu lunarnu sondu, a njezini dugoročni ciljevi uključuju i uspostavu svemirske stanice te slanje ljudi na Mjesec.

U svemirski program nedavno se na velika vrata uključila i Indija lansiravši svoju prvu bespilotnu letjelicu prema Mjesecu. »Prvi put idemo na Mjesec. Kina je to već učinila, ali sada ćemo je pokušati stići i premostiti jaz među nama«, izjavio je tim povodom Bhaskar Narayan, direktor Indijske organizacije za svemirska istraživanja. Cilj misije je potraga za helijem 3, izotopom koji je na Zemlji veoma rijedak, a u budućnosti bi mogao biti važan izvor energije jer se može koristiti kao gorivo za pogon u fuzijskim nuklearnim reaktorima. Iako to u New Delhiju niječu, osim tih znanstvenih razloga, uspješno lansiranje satelita prema Mjesecu ima i dimenziju prestiža, odnosno podizanja ugleda zemlje.

Razvojem i svemirskog programa Kina i Indija pokazuju kako imaju i snage i moći stati uz bok najvećih sila današnjice. Nastavi li se njihov dosadašnji uspon, nema nikakvih dvojbi da ćemo ta dva azijska diva vrlo skoro vidjeti na krovu svijeta, na prvom odnosno trećem mjestu najvećih svjetskih gospodarstava. S obzirom da će te dvije države u to doba imati i više od tri milijarde stanovnika, jasno je da će njihov gospodarski uspon dovesti i do velikih političkih promjena u odnosima snaga između sadašnjih i budućih supersila.