Statistika pokazuje da su na jednom kraju ljestvice, s prosječnom neto plaćom do 1.900 kuna 2,7 posto zaposlenih, dok je na drugom kraju 8,5 posto zaposlenih u pravnim osobama čiji je prosjek za prošlogodišnji ožujak premašivao 8.001 kune

Oko dvije trećine, ili oko 680 tisuća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj je u ožujku prošle godine primilo prosječnu mjesečnu neto plaću manju od prosjeka na razini države, a 2,7 posto, ili više od 28.400 zaposlenih, primilo je manje od 1.900 kuna.

Proizlazi to iz podataka o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće sa stanjem u ožujku prošle godine koje je objavio Državni zavod za statistiku, a ta se statistika odnosi na zaposlene u pravnim osobama i njome nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kao ni zaposleni u individualnoj poljoprivredi.

Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine iznosila je 5.042 kune, a prema statističkim podacima prosječnu plaću do 5.000 kunu primalo je 64,5 posto od ukupno 1.052.404 zaposlena u pravnim osobama u ožujku lani.

Statistika pokazuje da su na jednom kraju ljestvice, s prosječnom neto plaćom do 1.900 kuna 2,7 posto zaposlenih, dok je na drugom kraju 8,5 posto zaposlenih u pravnim osobama čiji je prosjek za prošlogodišnji ožujak premašivao 8.001 kune.

Između tih najviših i najnižih primanja je 61,8 posto zaposlenih koji su primali neto plaću od 1.900 do 5.000 kuna, te 27 posto zaposlenih u pravnim osobama čiji se prosjek kretao od 5.001 do 8 tisuća kuna.

Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini prosječne isplaćene neto plaće za ožujak prošle godine pokazuje da je na donjem dijelu skale, uz već spomenutih 2,7 posto ispod 1.900 kuna, još 5,5 posto njih koji su imali prosječnu neto plaću od 1.901 do 2.200 kuna, 5,8 posto zaposlenih s prosjekom od 2.201 do 2.500 kuna, 6,5 posto od 2.501 do 2.800 kuna, a 7 posto od 2.801 do 3.100 kuna.

Tako je s neto plaćom do 3.100 kuna u ožujku prošle godine bilo ukupno 27,5 posto, ili gotovo 290 tisuća zaposlenih u pravnim osobama.

Onih čija se prosječna neto plaća kretala od 3.101 do 3.400 kuna bilo je 6,1 posto, slijedi njih 6,4 posto s prosjekom za prošlogodišnji ožujak od 3.401 do 3.700 kuna, te njih 6,2 posto od 3.701 do 4.000 kuna.

Nešto su zastupljeniji zaposlenici s prosječnim plaćama u rasponu od 4.001 do 4.500 kuna, takvih je 9,6 posto, a slijedi 8,7 posto zaposlenih u pravnim osobama s prosječnom neto plaćom od 4.501 do 5.000 kuna.

Među 13 statističkih odjeljaka po visini plaće relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 5.001 do 6.000 kuna, s udjelom od 14,6 posto, dok je 12,4 posto njih u ožujku prošle godine primalo prosječne plaće od 6.001 do 8.000 kuna.

Tako je plaću u rasponu od 5.001 do 8.000 kuna primalo 27 posto, ili više od 284 tisuće zaposlenih u pravnim osobama.

Iako treba imati na umu broj zaposlenih u pojedinim djelatnostima, statistika pokazuje da je nešto više od 40 posto zaposlenih u proizvodnji odjeće, doradi i bojanju krzna za ožujak prošle godine primio prosječnu neto plaću manju od 2.200 kuna - do 1.900 kuna primilo je 13,3 posto zaposlenih u toj djelatnosti, a 27,4 posto njih prosjek od 1.901 do 2.200 kuna. U toj je djelatnosti plaću za ožujak prošle godine za puni fond radnih sati primilo ukupno 17.362 zaposlenika, pa ispada da je više od 7.000 njih za taj mjesec primilo manje od 2.200 kuna.

S druge strane, u zračnom prijevozu u kojem je plaću za ožujak prošle godine za puni fond radnih sati primilo ukupno 1.166 zaposlenih najveći je udio onih s plaćom većom od 8 tisuća kuna, 39 posto, a 21,8 posto ih je primilo od 6.001 do 8.000 kuna.

Podacima o strukturi zaposlenih po visini prosječne plaće obuhvaćeno je 1.052.404 zaposlenih u pravnim osobama za puni fond radnog vremena (najmanje 160, a najviše 200 plaćenih sati rada) za ožujak 2008. Tom statistikom nisu obuhvaćene isplate zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, ni zaposlenih u individualnoj poljoprivredi.