Novi naraštaji visokoobrazovanih radnika, osim što u principu imaju sposobnost brzog reagiranja, ujedno su i naraštaji aktivnih tražitelja posla

Unatoč gospodarskoj krizi, rastu nezaposlenosti i najavama teške godine, mnogi poslodavci ipak ne pomišljaju na otpuštenje, nego, naprotiv, najavljuju zapošljavanje blizu 70.000 novih radnika. Tako su samo putem ankete poslodavaca za ovu godinu, koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, poslodavci u Hrvatskoj najavili kako 2009. planiraju zaposliti 66.353 nova radnika, piše Vjesnik

U anketi je sudjelovalo 13.666 poslodavaca kod kojih je zaposleno 722.328 radnika, što predstvalja 45 posto ukupno zaposlenih u Hravtskoj. Najviše poslodavaca, koji su sudjelovali u anketi, su iz prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva, obrazovanja te djelatnosti hotela i restorana.

Taj broj, kažu u HZZ-u, ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja u ovoj godini od 9,2 posto. Poslodavci pritom planiraju zaposliti 16.692 radnika na neodređeno vrijeme te 49.662 na određeno, odnosno 25 posto na neodređeno, a 75 posto na određeno vrijeme. Ujedno, bez obzira na krizu, 172 poslodavca je izjavilo kako žele zaposliti ljude s invaliditetom, a 3616 poslodavca je spremno zaposliti pripravnika.

Prema toj anketi, najveći broj radnika planiraju zaposliti poslodavci u Zagrebu i to 17,1 posto. Što se, pak, djelatnosti tiče, najviše radnika trebalo bi se zaposliti u hotelima i restoranima, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju, poljoprivredi, lovu, šumarstvu, ribarstvu i građevinarstvu.

Uz to, na Sajmu poslova koji je održan u ožujku u 22 hrvatska grada, zaposleno je ili će se u idućih šest mjeseci zaposliti 5160 radnika. Svrha Sajma bila je poticanje izravnog kontakta poslodavaca i potencijalnih zaposlenika te poticanje radnika na aktivno traženje posla, kao i informiranje o mogućnostima obrazovanja.

O zainteresiranosti za Sajam nabolje govori podatak da se predstvailo 766 poslodavaca, 176 škola, 145 partnera te još 91 izlagač iz područje zapošljavanja. Sajam je posjetilo 50.090 ljudi, a prikupljeno je 20.699 životopisa potencijalnih radnika.

Slične manifestacije na kojima se predstavljaju poslodavci, odnosno studenti pojedinih fakulteta također potvrđuju da unatoč krizi i dalje postoji potreba i zainteresiranost poslodavaca za zapošljavanje mladih stručnjaka. Mnoge vodeće kompanije čak su se opredijelile kako će im jedan od glavnih ciljeva ove godine biti zapošljavanje, odnosno privlačenje darovitih te zadržavanje postojećih , kvalitetnih kadrova.

U kriznim vremenima traže se radnici koji su u stanju brzo prilagoditi se novim okolnostima, odnosno koji su sposobni prilagoditi se i dobrim i lošim uvjetima rada.

Novi naraštaji visokoobrazovanih radnika, osim što u principu imaju sposobnost brzog reagiranja, ujedno su i naraštaji aktivnih tražitelja posla tako da potraga za poslom počinje, zapravo, još u vrijeme studija, a nerijetko već od prih godina. Studenti šalju svoje životopise i kontaktiraju s poželjnim poslodavcima, jer, kažu, nikad se ne zna u kojem trenutku im može zatrebati posao.

Prema službenim podacima, u ožujku su zaposlena 8774 radnika. Najviše je zaposleno prodavača i trgovačkih demonstratora, i to 942.

Uz to, zaposlene su 784 čistačice te radnika u posluzi i 561 radnik jednostavnih zanimanja u proizvodnji i montaži.

»Krizu uvijek treba gledati s dviju strana. Radniku je važno zadržavanja i očuvanja radnog mjesta, a poslodavcu očuvanja poslovanja i života tvrtke. Zapošljavanje i socijalna politika i te kako ima snažan utjecaj na gospodarstvo neke zemlje u razdobljima kriza i naravno da sprječavanje i borba protiv nezaposlenosti, konkretno za Hrvatsku, uz potrebu nastavka provedbe reforme tržišta rada, imaju utjecaja na sveukupno stanje u gospodarstvu.

Treba se usredotočiti na to da se da podrška zaposlenosti, da se učini sve da eventualna razdoblja nezaposlenosti budu što kraća, da se razvija i primjenjuje fleksibilniji i sigurniji pristup zapošljavanju koji bi u slučaju ovakvih kriznih vremena omogućavao bolju i bržu prilagodbu ne samo poslodavcima nego i radnicima. Dakle, potrebno je jačati mjera aktivne politike, koje su namijenjene zapošljavanju nezaposlenih ljudi, ali i njihovom usavršavanju radi budućeg zapošljavanja te isto tako mjere aktivne politike koje su namijenjene zadržavanju ranjivih skupina u radnom odnosu, zadržavanje postojeće zaposlenosti...«, rekla je ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah.

Ona ističe da je kvaliteta i učinkovitost ulaganja u ljudske potencijale tijekom cijelog životnog ciklusa ključna za mobilnost radnika i njegovu prilagodbu novim uvjetima. Potrebno je steći nove vještine za novo tržište rada te istodobno otvarati nova radna mjesta raznim aktivnostima bilo da su to ulaganje u razvoj i istraživanje ili u javne radove, ulaganja koja će rezultirati smanjenjem troškova proizvodnje, navodi Paun Jarallah te poručuje da treba raditi na tome da radnici ostanu što duže aktivni.

»Ima i poslodavaca koji u krizi vide i priliku, a ne samo nepriliku i kad poslodavci u ovakvim vremenima govore o otvaranju novih radnih mjesta, to jako mnogo govori o poslodavcu. Ta pozitivna riječ prilika, koju svaka kriza rađa, danas se ne čuje dovoljno. U svakoj krizi ima i novog zapošljavanja.

U vrijeme velikih kriza su nastajale tvrtke, a u vrijeme najboljih vremena tvrtke su umirale. Za neke poslodavce naravno da je kriza izgovor za otpuštanje radnika, a uvijek će biti poslodavaca koji će pokušati zadržati zaradu i neće je se odricati čak i po cijenu otpuštanja radnika. No, ima i poslodavaca koji će smanjiti zaradu, preraspodijeliti je radi toga da se očuvaju radna mjesta«, ističe ravnateljica.

U vrijeme najvećih gospodarskih kriza, napominje, nicale su tvrtke koje su postale pravi divovi, pa i u Hrvatskoj imamo tvrtke Borovo i Bata, koje su osnovane 1932. godine završetkom velike svjetske ekonomske krize.

Planirano zapošljavanje po zanimanjima u 2009. godini

Hoteli i restorani:
- konobar - 3978
- sobarica - 2362
- kuhar - 1399
- kuhinjski radnik - 353
- recepcioner - 305
- zidar - 1401
- tesar - 848
- zavarivač - 401
- radnik visokogradnje - 392
- stolar - 371
- radnik niskogradnje - 290
- armirač- 249
- diplomirani građevinski inženjer - 229

Prerađivačka industrija i ostale djelatnosti:
- šumski radnik - 1294
- radnik na proizvodnoj liniji - 988
- bravar - 527
- poljoprivredni radnik - 445
- šivač - 458
- diplomirani inženjer elektrotehnike - 260
- elektroinstalater 258
- pekar - 257
- odgajatelj predškolske djece - 579
- učitelj razredne nastave - 354
- profesor/učitelj matematike - 141
- profesor/učitelj engleskog jezika - 124
- prodavač - 3204
- trgovac - 312
- skladišni radnik - 294
- komercijalist - 279
- čistačica - 2269
- zaštitar - 1936
- radnik bez zanimanja - 864
- vozač teretnog vozila - 535
- diplomirani ekonomist - 548
- doktor medicine - 469
- medicinska sestra - 466