Prošla je godina bila iznimno teška za sve proizvođače automobila u svijetu

Nakon vladine intervencije, odnosno zaštićenog stečaja koji zapravo i nije pravi stečaj nego prije sanacija, General Motors, najveći američki proizvođač automobila, najvjerojatnije će preživjeti gospodarsku krizu s kojom se sudarila autoindustrija, piše Vjesnik

Krizu će, po svemu sudeći, preživjeti i drugi veliki proizvođači automobila, no cijena koju će zato platiti mogla bi promijeniti cijelu industriju. Naime, nacionalne države ušle su na teren multinacionalnih kompanija, što je sve donedavno bilo potpuno nezamislivo.

Prošla je godina bila iznimno teška za sve proizvođače automobila u svijetu. Zbog nerealno visoke cijene nafte koja je u jednom trenu dosegla 150 dolara po barelu, ljudi su manje vozili automobile, a kad je zbog krize pala cijena nafte, pala je i potražnja za automobilima. Potrošači više nisu mogli lako do kredita, dok su kompanije ostale bez novca za operativno poslovanje.

Proizvođači su se suočili s rekordnim padom prodaje. General Motorsu prošle je godine pala prodaja za 22 posto, a Chrysleru za 28 posto. Toyota, najveći svjetski proizvođač automobila, zabilježila je prvi godišnji operativni gubitak u svojoj sedamdesetogodišnjoj povijesti, dok je prodaja u prvom kvartalu ove godine pala čak 27 posto. U problemima su se našli i europski proizvođači. Čelnik BMW-a Norbert Reithofer izjavio je da kompanija prolazi kroz najgoru krizu u svojoj povijesti, a isto je potvrdio i direktor Volkswagena Martin Winterkom.

Zbog nastale krize proizvođači su smanjili proizvodnju, dio radnika završio je na cesti, no država se sve jedno morala umiješati, i to s obje strane Atlantika. U SAD-u, gdje je situacija najteža i gdje bi eventualna propast autoindustrije, prema nekim procjenama, izravno ugrozila oko tri milijuna ljudi, vlada je dala više od 20 milijardi dolara vrijedne zajmove velikoj trojki (General Motorsu, Chrysleru i Fordu) u zamjenu za provedbu plana restrukturiranja.

U Francuskoj je vlada pomogla s oko dvije milijarde američkih dolara, u Velikoj Britaniji uloženo je oko 1,5 milijardi dolara za spas grupe Tata, proizvođača Jaguara i Land Rovera, dok je Švedska dala 3,6 milijardi dolara za Volvo i Saab (koji je dio američke podružnice GM-a). Njemačka je pak sa 2,12 milijardi dolara financirala spas Opela koji se tako uspio izvući iz kandži General Motorsa u čijem je vlasništvu još od 1929. godine.

Glavnu riječ u novom Opelu imat će kanadska Magna, treći najveći proizvođač autodijelova na svijetu te ruska državna banka Sberbank. Nijemci su tako uspjeli sačuvati većinu od oko 25.000 radnih mjesta u zemlji (bit će otpušteno 2600 ljudi), no Magna svejedno planira otpustiti oko 11.000 radnika diljem Europe, što je jedna petina radne snage. Unatoč iznimno obilnoj intervenciji američke vlade, General Motors nije stao na vlastite noge.

Zato je početkom tjedna prijavio zaštićeni stečaj koji dopušta tvrtki da još tri mjeseca nastavi s normalnim radom uz uvjet da se istodobno preustroji. Država je odlučila uložiti još 30 milijardi dolara čime je preuzela 60 posto udjela u tvrtki. Višemjesečna drama oko njegove sudbine tako je završena još jednim visokorizičnim ulaganjem koje bi moglo pokrenuti tvrtku, ali i proizvesti silne gubitke na račun američkih poreznih obveznika.

Ovakav rasplet važna je prekretnica u američkoj autoindustriji. Riječ je o nacionalizaciji jedne goleme tvrtke što je presedan za Sjedinjene Države koje se vole dičiti svojim slobodnim tržištem. U tijeku je opet žestoka debata o spašavanju posrnulih kompanija, a nakon vladine intervencije u GM-u nameće se pitanje tko je sljedeći.

Američki predsjednik Barack Obama tvrdi da se u ovoj situaciji ne smije dopustiti propast tako velike tvrtke jer bi to imalo strašan učinak na cijelo američko gospodarstvo. Obama je ipak već sada pod velikim pritiskom Kongresa i javnosti. Postavlja se pitanje na koji će način vlada upravljati tvrtkom, hoće li se miješati u menadžment, te kad će se povući iz kompanije.

Odgovora zasad nema. S jedne strane Obama govori kako želi da GM u buduće proizvodi manje automobile koji manje troše i koji su »zdraviji« za okoliš, dok istodobno tvrdi da vlada neće voditi tvrtku.

Također se ne zna hoće li GM proizvoditi samo u Americi, što bi trebalo biti u interesu američkih radnika čiji je novac posredno uložen u tvrtku, ili pak u Kini ili Južnoj Koreji gdje je proizvodnja jeftinija, što znači i bolju konkurentnost te veći profit kompanije. Pitanje je i hoće li Amerika uvesti na mala vrata protekcionizam, što bi imalo loše posljedice za svjetsko gospodarstvo. U svakom slučaju, američko spašavanje General Motorsa otvara novo poglavlje u svjetskoj autoindustriji.

Simbol i ponos američkog industrijskog napretka
Vladinim preuzimanjem većinskog dijela kompanije završava financijska neovisnost stogodišnjeg automobilskog diva koji je bio simbol i ponos američkog industrijskog napretka. Država je odlučila podijeliti GM na tri dijela: novi General Motors koji bi proizvodio Cadillac, Chevrolet, Buick i GMS, stari GM koji bi ugasio ili prodao proizvodnju Pontiaca, Saturna, Hummera i Saaba, te GM Europa koji je već kupio konzorcij na čelu s kanadskom Magnom. General Motors trebao bi do kraja 2010. zatvoriti čak 17 tvornica u Americi te otpustiti više od 20.000 radnika.