Hrvatsko ribarstvo u teškoj je situaciji, iz više razloga. Našim ulaskom u EU, odvijaju se najveće promjene dosad, a državna administracija sjedi i promatra prekriženih ruku. Cilj Europske unije je postizanje ravnoteže između ribolovne flote i raspoloživih ribljih resursa, kao i smanjenje ribarske flote, istovremeno usmjeravajući ribare na druge djelatnosti. Ribari su nezadovoljni, i to s razlogom. Ističu kako su za to krive nadležne institucije jer su, kako kažu, nestručne, nesposobne i neodgovorne.

No, ribarska flota nije jedini problem koji muči ribare.

"Sad je jako veliki problem nastao u kočarskom ribolovu zbog derogacije, za koju je upitno hoće li se nastaviti nakon 1. srpnja, na udaljenosti unutar 3 milje. Naznake govore da će ribari biti prisiljeni s 1. srpnjem otići na treću milju. Drugi veliki problem je veličina oka na saki jer je došlo do povećanja pa je upitno u kojoj mjeri će se to odnositi na ukupni ulov koji će sigurno biti smanjen", rekao je predsjednik sekcije ribara pri Udruženju obrtnika Pula Kristijan Zović.

Ribarima koji odluče napustiti ribarstvo i brod pošalju u rezalište, Ministarstvo poljoprivrede dat će novčanu odštetu.

"Kad uzmemo sve to u obzir, ova mjera povlačenja brodova iz ribarstva uz nadoknadu svakako će jednom dijelu ribara dobro doći. Međutim, moramo naglasiti da ribarima nije cilj da se povuku iz ribarstva. Oni žele nastaviti s ribolovom."

Krajem godine svi hrvatski ribari koji se više ne žele baviti gospodarskim ribarstvom moći će se javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede i budu li udovoljavali kriterijima, brod će im biti uništen, a oni će za to dobiti novac. To će, kako je rekao Zović, mnogima dobro doći, primjerice ribarima koji su pred mirovinom.

"Sredstva koja su namijenjena za tu svrhu su ograničena, bit će strogi kriteriji, a naknada će se obavljati po broju bruto registarskih tona. Kako istarski ribari imaju plovila koja imaju manje bruto registarskih tona, tako će i sredstva koja će dobiti biti znatno manja."

Riječ je o 'scrapingu', otkupu i uništavanju ribarskih plovila radi smanjivanja ribolovnog napora, što je obveza koju članicama nalaže Europska komisija. Hrvatska je s danom ulaska u Europsku uniju u registru imala 4.270 ribarskih plovila, a Bruxelles je Hrvatskoj za tu namjenu za ovu godinu stavio na raspolaganje 4 milijuna eura. Predstojnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković i ugledni međunarodni stručnjak Tarzan Legović ističe da je hrvatsko ribarstvo malo i beznačajno da bi naškodilo Jadranu, te napominje kako smanjivati treba neke druge flote, primjerice talijanske ili španjolske.