Osjetno veći su troškovi podstanarske obitelji, kojoj je u kolovozu za život trebalo 7.984,89 kuna, što je za 0,02 posto, ili 1,90 kuna više nego u srpnju

Bruto društveni proizvod u drugom tromjesečju ove godine smanjio se za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, procjenjuje Državni zavod za statistiku čije priopćenje ne ostavlja razloga optimizmu. Ukoliko je procjena točna, stopa pada bit će malo niže od prvog kvartala u kojem je BDP pao za 6,7 posto, ali slaba je to utjeha građanima države čiji su vladajući političari još krajem prošle godine govorili da će nas kriza zaobići. Dok se ostatak svijeta pripremao za neizbježni gospodarski kolaps.

Ovo je tek prva procjena statističkog zavoda i ona se, upozoravaju u priopćenju, može razlikovati od konačne procjene koja će 25. rujna biti objavljena u tiskanom obliku i na internetskim stranicama DZS-a. No, da drastične razlike ne treba očekivati poručuje i voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hrvoje Stojić koji kaže da su ove brojke u skladu s podacima Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Stojić također tvrdi kako su glavni razlozi pada BDP-a pad osobne potrošnje, investicije i zaliha. No, ohrabrujuće su vijesti da je u prvih sedam mjeseci stopa uvoza padala brže od stope izvoza, ali ipak ne dovoljno brzo - manje od 50 posto uvoza pokriveno je zaradom od izvoza. U prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla robu u vrijednosti od 32,45 milijardi kuna, što je za 20,7 posto manje nego prošle godine. Uvoz je pak smanjen za 26,8 posto, odnosno uvezena je roba u vrijednosti od 66,13 milijardi kuna što znači da vanjskotrgovinski deficit iznosi 33,68 milijardi kuna za razdoblje od siječnja do srpnja. Lani je u istom razdoblju vanjskotrgovinski deficit bio viši za 31,8 posto.

Ovo je prvi put da Državni zavod za statistiku procjenu objavljuje 60 dana nakon isteka kvartala, a razlog tome je, tvrde u DZS-u, da se skrati razdoblje između prikupljanja i objavljivanja podataka u skladu s načelom pravodobnosti koje je jedno od temelja suvremene statistike. DZS na ovaj se način pokušava po standardu uskladiti sa zemljama Europske unije.

A dok BDP pada, troškovi života u Hrvatskoj rastu. Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske pokazuje da su troškovi života četveročlane obitelji u kolovozu iznosili 6.316,01 kunu, što je za 0,03 posto, ili 1,62 kune više nego u srpnju. U istom je razdoblju prosječna plaća iznosila 5.370 kuna, te se njome moglo pokriti 85,02 posto životnih troškova.

Osjetno veći su troškovi podstanarske obitelji, kojoj je u kolovozu za život trebalo 7.984,89 kuna, što je za 0,02 posto, ili 1,90 kuna više nego u srpnju, što znači da prosječna plaća pokriva 67,25 posto njihovih troškova. Posjedovanje automobila životne troškove povećava za najmanje 901,82 kune mjesečno.

Prema podacima SSSH, u kolovozu su troškovi prehrane bili niži nego u srpnju, ali zato su porasli troškovi higijene, obrazovanja i kulture, stanovanja i odijevanja.