Kao što se i predviđalo, BDP je i u zadnjem kvartalu prošle godine nastavio tonuti. Najviše su tome doprinijeli pad potrošnje kućanstava i pad izvoza.

Državni zavod za statistiku potvrdio je raniju procjenu, BDP je pao i u posljednjem kvartalu prošle godine, izvijestio je ravnatelj Marko Krištof.

"BDP za četvrti kvartal prošle godine je pao za 1,2 posto, na godišnjoj razini pad iznosi 1 posto", rekao je Krištof.

Dok većina Europe bilježi oporavak gospodarstva, veći pad od Hrvatske imale su samo Cipar i Grčka. Da pokazatelji ne budu još gori pomogla je produžena turistička sezona, ali i smanjenje uvoza.

"Najveći doprinos rastu je ostvaren u djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane, dakle turizmu, dok je najveći doprinos padu ostvaren u prerađivačkoj industriji", izvijestio je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Pad gospodarstva u najvećoj su mjeri generirali manji izvoz i smanjena potrošnja građana. Kućanstva su krajem prošle godine smanjila potrošnju za 1,8 posto. Državna je pak potrošnja rasla i to za 1,2 posto.

"Negativni doprinos imala je javna uprava, djelatnost zdravstvenog osiguranja i obrana, dok su ostale djelatnosti zapravo s 0,4 poosto djelovale pozitivno na BDP", rekao je Krištof.

Izvješća o kretanjima gospodarstva na početku ove godine očekuju se u lipnju, a u rujnu će Državni zavod za statistiku prijeći na novu metodologiju računanja koja će, procjenjuje se, rezultirati prikazom većeg BDP-a, no to neće imati nikakve veze sa stvarnim rastom.