Bankari se žele zaštititi od mogućih rizika traženjem svih mogućih podataka o dužniku, kojih dosad nije bilo u njihovim kreditnim formularima

Financijska kriza i recesija koje za posljedicu imaju nestabilnost tvrtki i radnih mjesta toliko su zabrinule banke da svojim budućim dužnicima ulaze pod kožu kao nikad dosad. Iako u Hrvatskoj nema velikih stečajeva ni većeg vala otpuštanja, bankari se žele zaštititi od mogućih rizika traženjem svih mogućih podataka o dužniku, kojih dosad nije bilo u njihovim kreditnim formularima.

Tako se prvi put pojavljuje zahtjev poslodavcu da potvrdi je li radnik u otkaznom roku ili pred otkazom. Splitska banka implicitno to traži u svojem zahtjevu, za odobrenje kredita poslodavac mora potvrditi ne samo kakav je formalni status radnika danas, nego i neki možda budući. Erste banka također traži potvrdu je li radnik pred otkaznim rokom, piše Večernji list.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da još nisu čuli za to i da će vidjeti o čemu je riječ.

'Splitska banka već dugo ima takav formular', kaže Neven Serdar, glasnogovornik banke, dodajući da građani valjda dosad nisu obraćali pozornost na to. No čudi što, ako je doista tako, baš nitko nije vidio te bankovne novosti.

Veliki kritičar banaka i njihova poslovanja u Hrvatskoj, sindikalac Krešimir Sever, pita koji to poslodavac u jednom trenutku može znati koji mu zaposlenik za mjesec ili godinu dana više neće trebati.

'Klijenti banaka danas su najnezaštićenija skupina, dok su same banke maksimalno zaštićene od rizika. Sada bi se trebala pojaviti država s druge strane i tražiti zaštitu klijenata i to napokon regulirati. Ne mogu banke u ovakvoj krizi samo braniti svoju veliku dobit', ogorčen je Sever.

Kako god bilo, svatko čuva svoja leđa, pa i banke nizom podataka koji su im prije krize bili nevažni žele znati s kim imaju posla. Zagrebačkoj je banci, primjerice, važno ima li klijent dvojno državljanstvo i koje osim hrvatskoga. Ovaj podatak odmah aludira na državljanstvo BiH i potencijalni bijeg neplatiša.

Banke traže sve podatke o imovinskom statusu klijenata, od stambenog statusa, položaja u tvrtki, profita od financijske i imovine od nekretnina, do broja računa u drugim bankama, posjedovanja kartica... No nisu pod povećalom samo pojedinci nego i poduzeća, od kojih se traži da upišu koliko zaposlenih imaju, a banke ionako budno prate što se s kojom tvrtkom događa na tržištu.

I privatni status mora biti razotkriven, bračni status treba precizirati do toga da je važno je li netko udovac, traži se i školski status djece...

Građani danas, ako baš ne moraju, ne odlaze u banke po kredite jer ili već teško otplaćuju postojeće ili ne žele u njih ulaziti. Kreditna ekspanzija potpuno je splasnula, čak 50 posto u najmasovnijim stambenim kreditima. Mnogi koji danas kreću po zajmove teško će svladati prve korake i donijeti u banku ovjeren formular, a kako kaže jedan bankar, to i jest cilj - dati kredit samo onome tko ga može vraćati bez rizika.