Krajem veljače kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 286 milijardi kuna što je za 1,34 milijarde kuna više u odnosu na prethodni mjesec (+0,5%) dok je na godišnjoj razini ostvareni rast od 1,176 milijardi kuna (+0,4%), pokazuju najnoviji podaci HNB-a.

Osim na mjesečnoj i godišnjoj razini, ukupni krediti u veljači zabilježili su i znatan porast u odnosu na prosinac prošle godine i to u iznosu od 5,883 mlrd kuna ili +2,1%. Razmjerno snažan rast ukupnih kredita u odnosu na kraj prošle godine dijelom je i posljedica tečajnih razlika proizišlih prvenstveno iz slabljenja kune u odnosu na euro i švicarski franak, navodi se u analizi RBA.

Naime, prema srednjem deviznom tečaju krajem razdoblja, kuna je u veljači u odnosu na prosinac 2014. oslabila u odnosu na euro, a posredno i u odnosu na švicarski franak (+0,3% odnosno +13,2%). Obzirom da u valutnoj strukturi kredita oko tri četvrtine (gotovo 73%) čine devizni krediti (uključujući kredite s valutnom klauzulom), slabljenje domaće valute u odnosu na euro i franak utjecalo je na viši iznos ukupnih kredita iskazanih u kunama, navode analitičari RBA.

Krediti državi dosegnuli 54,1 milijardu kuna

Prema podacima HNB-a, najveći doprinos mjesečnom porastu ukupnih kredita došao je od kredita središnjoj državi. S udjelom od gotovo 19% u ukupnim kreditima, u veljači su krediti središnjoj državi dosegnuli 54,1 milijardu kuna. U odnosu na siječanj to predstavlja rast za 1,9 milijardi kuna (+3,7%) dok su u usporedbi s istim mjesecom prošle godine ukupni krediti središnjoj državi veći za 2,1 mlrd kuna (+4,0%).

Snažan rast od gotovo 3 milijarde kuna zabilježen je i u odnosu na kraj prošle godine (+5,9%) što govori o visokim potrebama države za (re)financinjem obveza. Ukupni krediti državnom sektoru (u obuhvatu središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica) u veljači su dosegnuli 58,7 milijardi kuna što predstavlja rast na mjesečnoj i godišnjoj razini od 3,2% odnosno 4,7%. Istovremeno, krediti sektoru kućanstava krajem veljače iznosili su 128,5 milijardi kuna što je za 948 milijuna kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (-0,7%) čime su dali negativan doprinos mjesečnom ostvarenju ukupnih kredita.

Na godišnjoj razini, krediti kućanstvima zabilježili su rast za 1,2 milijarde kuna (+1,0%) što je dobrim dijelom posljedica godišnjeg rasta stambenih kredita (u iznosu od 1 mlrd kuna ili +1,6%). Obzirom da stambeni krediti čine polovicu ukupnih kredita kućanstava, učinak spomenutih tečajnih razlika u ovoj skupini kredita dao je snažan doprinos godišnjem porastu nominalnog iznosa ukupnih kredita sektoru kućanstava (budući da je većina stambenih kredita valutno vezana).

Očekuje se vrlo blagi rast kredita

Krajem veljače ukupni krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava iznosili su 93,4 milijarde kuna. Bez obzira na rast na mjesečnoj razini od 0,7%, na godišnjoj razini ovaj sektor pokazuje nastavak razduživanja bilježeći negativnu stopu godišnje promjene od -1,9%.

"U idućem razdoblju očekujemo vrlo blagi rast ukupnih kredita u nominalnim iznosima, uz prisutan utjecaj tečajnih oscilacija na kunski izraz kredita. S potražne strane stanovništvo je i dalje pod negativnim utjecajem s tržišta rada, a investicijski potencijal poduzeća ograničen je iscrpljenošću uslijed dugogodišnje recesije uz slabe izglede oporavka", prognoziraju analitičari RBA.