Prema podacima centralne banke, svaki deseti kredit odobren tvrtkama i svaki dvadeseti odobren građanima je nenaplativ

Iznos dospjelih, a nenaplaćenih kredita danih tvrtkama je oko 15 milijardi kuna, no analitičari upozoravaju za će se u 2010. udio nenaplativih kredita povećati i do 15 posto te će lista tvrtki koje ne mogu vraćati kredite biti povećati, prenosi Večernji list.

Analiza o financijskoj stabilnosti HNB-a pokazala je da je stanovništvo u boljoj poziciji, jer su banke razumnije kreditirale mlađe, obrazovane pojedince s izglednim rastom primanja. Ipak, HNB je uočio da kod sedam posto obitelji više od 30 posto raspoloživog dohotka odlazi na kredite.

'Problemi u realnom sektoru moraju se odraziti i na bankovni sustav', rekao je za Večernji Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke koji očekuje da će udio loših kredita kod poduzeća porasti na oko 12 posto. Centralna banka i dalje uvjerava da su rezerve komercijalnih banaka dovoljne da izdrže i takav udar, no on neće proći bez negativnog utjecaja na okruženje.

Dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta očekuje da će prezaduženost RH dovesti do pada kreditnog rejtinga države, što će dignuti kamate i smanjiti profitabilnost banaka. Troškovi rezervacija za loše kredite u prvom dijelu godine porasli su više od 320 posto, na 1,1 milijardu kuna, te su pojeli više od četvrtine dobiti banaka. Pitanje je hoće li vlasnici prihvatiti pad profita ili će pošto-poto tražiti od uprava da im isporučuju visoku dobit, što nije moguće bez daljnjeg dizanja kamata. Ako ga i bude, kapital će biti skup.

Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, ostao je usamljen u stavu da treba rušiti kamate. Prka je vjerojatno imao na umu i događanja u okruženju jer je gotovo svuda udio loših kredita porastao od dva do tri puta. Talijanske su banke ovoga mjeseca uvele jednogodišnji moratorij na otplatu za sve koji ostanu bez posla. Slovenija ima drugi pristup; država jamči za kredite građana koji ostanu bez posla ili mladih obitelji bez radnog odnosa.

'Kod stanovništva najveći rizik predstavlja smanjenje razine zaposlenosti, no udio loših kredita kod građana ne bi smio dosegnuti dvoznamenkaste razine', procjenjuje Šantić. Taj analitičar očekuje da će banke biti znatno opreznije kod kreditiranja tvrtki, dok će kod stanovništva glavni filtar biti evidencija u HROK-u, registru svih kredita. Ekonomisti vjeruju da će problemi s naplatom kulminirati za godinu dana, kada se očekuje i rekordna nezaposlenost, dok tvrtke guši nelikvidnost.