Trenutačno je gotovo i 7300 nezaposlenih konobara i pipničara, ali i 7000 kuhara

Protekla ljetna turistička sezona pokazala je da se uz dobre pripreme i dodatne napore i u vremenima krize mogu postići odlični rezultati, pa čak i rast turizma, što ima još i veće značenje u pesimističnim vremenima krize, piše Vjesnik

Tako je Hrvatska jedina mediteranska zemlja koja je za dva posto ostvarila bolje ukupne rezultate u turizmu nego 2008., no slaba točka naših ugostitelja je nedostatak radnika, ponajviše kvalificiranih.

Sobara, recepcionara, kuhara, konobara i slastičara u jeku sezone nema ni za lijeka, no istodobno ih na zavodima za zapošljavanje uvijek postoji određeni broj »na čekanju«.

Iako je jesen vrijeme kada se mnogi iz tih zanimanja vraćaju na zavode, zanimljivo je da trenutačno više od tisuću nezaposlenih slastičara i pekara, a upravo slastičara, više nego ijedne djelatnosti u ugostiteljstvu, nedostaje tijekom cijele godine, ne samo ljeti. Trenutačno je gotovo i 7300 nezaposlenih konobara i pipničara, ali i 7000 kuhara.

»Broj nezaposlenih na zavodima nije stvaran jer konobara i slastičara uvijek nedostaje, a ljeti postaje veliki problem naći nekoga za rad u restoranima i caffe barovima. Mnogima je jednostavno isplativije biti na zavodima i primati naknade, nego se stvarno zaposliti«, pojasnio je predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Zlatko Puntijar.

S obzirom na to da nezaposleni imaju pravo na naknadu za nezaposlenost, čiji iznos prvih mjeseci ovisi o njihovoj prethodnoj plaći, mnogi od njih na razgovorima za posao mole poslodavce da ih odbiju i vrate na zavod kako bi i dalje primali naknade, jer im je to »isplativije«. No nije problem samo naći konobara, kuhara i slastičara, nego prije svega školovanog radnika koji će se »tesati« godinama nakon završetka škole kako bi postao kvalitetan.

»Manji je problem naći konobara za caffe barove, jer se oni mogu u relativno kratkom roku educirati, no mnogo je teže naći školovanog kuhara koji se ne može preko noći stvoriti«, kazao je Puntijar. Upravo tako kvalificirana radna snaga je veći problem od samog nedostatka radnika, no Puntijar kaže da i priučeni konobar taj manjak može nadomjestiti svojom ljubaznošću i pristupom prema gostima, čega našim konobarima ne nedostaje.

Konobar se ne postaje preko noći
Unatoč uvriježenom mišljenju da se svatko može obučiti za konobara, to i nije baš tako jer se u školama itekako ima što naučiti počevši od lijepih manira, odijevanja, načina prijema gosta, njegova praćenja do stola...»Konobar mora učiti s koje strane se poslužuje jelo, a s koje se uzima posuđe, kako se poslužuje doručak, ručak, hladni ili topli 'buffet', kako se predaje narudžba i još mnogo toga. Dobar konobar treba znati i osnove kulinarstva da bi gostima mogao predložiti jelo, ali i vino uz njega«, objašnjava Zlatko Puntijar.

Upisano 318 učenika više
Lani je ugostiteljske škole upisalo 318 učenika više nego inače, i to zahvaljujući programu poticanja upisivanja u te škole Ministarstva turizma. Ti su učenici dobili po 800 kuna mjesečne stipendije, od čega su po 400 kuna dali Ministarstvo turizma i Hrvatska obrtnička komora, odnosno zainteresirani poslodavci. Uz njih je škole redovito upisalo i 1600 učenika za kuhara, 950 za konobara te 160 za slastičara. I ove je godine bio veći odaziv djece u ugostiteljskim školama, a stvarni rezultati ovog programa znat će se za nekoliko godina, po završetku njihova školovanja. Naime, još mnogi upisuju škole, ali ne rade u svojoj struci nego u drugim zanimanjima.