U zadnjem kvartalu ove godine dramatično je povećan broj građevinskih tvrtki u blokadi ili stečaju

Do kraja 2010. i početkom 2011. s hrvatskog će tržišta nestati 40 posto građevinskih tvrtki, procjenjuju u financijskim krugovima. Među njima će biti najviše malih i srednjih poduzeća, naraslih na valu stanogradnje i cestogradnje od 2000. pa nadalje, ali bi u bankrotu mogli završiti i neki veliki, do jučer neupitni divovi.

U zadnjem kvartalu ove godine dramatično je povećan broj građevinskih tvrtki u blokadi ili stečaju

Osim stanogradnje, dodatni šok hrvatskim građevinarima je i potpuno rezanje državnih investicija koje se neće vratiti sve dok Hrvatska ne uđe u Europsku uniju i ne povuče novac iz europskih fondova. Stoga ekonomisti predlažu da se infrastrukturni projekti počnu graditi uz davanje koncesija velikim stranim privatnim investitorima, što bi donekle popravilo situaciju.

I to je bolje nego da sto tisuća ljudi, koliko ih sada radi u građevini, ostane bez posla. Prošle ih je godine u tom sektoru radilo 108.000.
Stanje građevinarstva u brojkama izgleda ovako: u listopadu ove godine izdano je 1114 odobrenja za građenje, 12,1 posto manje nego u istom mjesecu lani; ti radovi vrijedni su 3,2 milijarde kuna, 23,5 posto manje nego u listopadu 2008. I na kraju, zgrade za koje su izdana ta odobrenja površine su 30 posto manje nego u listopadu 2008. godine, piše Jutarnji.hr.

Lani je prodano oko 2600 novih stanova, ove godine oko 2000. Zamrlo tržište povukle su akcijske prodaje, koje je počela Raiffeisen banka svojom kampanjom Prostor za preokret. U osam su mjeseci, kažu u banci, prodali 204 stana, a samo 20 posto njih plaćeno je kreditom. Za ostale su kupci donijeli gotovinu! No koliko je neprodanih stanova, nitko ne zna točno. Strukovne udruge pri HUP-u i HGK-u pokušale su otkriti brojku, ali bezuspješno, pa su izjave o deset ili trinaest tisuća neprodanih stanova samo procjene.

Da su prije godinu dana građevinari spustili cijene stambenih kvadrata na tisuću eura, makar pritom i izgubili, sada su već mogli biti u novom investicijskom ciklusu, kaže nam jedan ekonomista. Da su s tom idejom - o drastičnom sniženju kvadrata, i to još na početku krize - otišli u svoju banku i zatražili reprogram kredita, svaka bi pristala na takav aranžman. Međutim, oni su cijene dugo držali previsokima, uz opravdanje da bi inače bili na gubitku. Danas prodaju stanove od 15 do 20 posto jeftinije, a za keš je i dodatni popust, no za neke je i to prekasno. Stanovi se prodaju sporo, a novac koji dobiju nije dovoljan za plaćanje nagomilanih obveza.