Prema da je Rohatinski naglasio da je spreman riskirati, dodao je i da država i njezine institucije, primjerice Hrvatska banka za obnovu i razvitak, moraju osigurati da novac dobiju poduzeća i projekti s potencijalom koji može potaknuti rast

Središnja banka može preko noći osloboditi 10 milijardi kuna kredita gospodarstvu, ali država i HBOR moraju osigurati da novac dobiju poduzeća i projekti koji mogu potaknuti gospodarski rast, rekao je guverner Željko Rohatinski u tradicionalnom novogodišnjem intervjuu časopisu Banka koji prenosi portal Bankamagazin.

Prema da je Rohatinski naglasio da je spreman riskirati, dodao je i da država i njezine institucije, primjerice Hrvatska banka za obnovu i razvitak, moraju osigurati da novac dobiju poduzeća i projekti s potencijalom koji može potaknuti rast.

Rohatinski je dodao da smatra da monetarna kretanja u 2010. godini, pri bitno nepromijenjenim unutarnjim i vanjskim uvjetima, očekuje porast plasmana banaka sektoru poduzeća i stanovništvu za oko 4 posto, kao i novčane mase, dok bi ukupna likvidna sredstva porasla za oko 7 posto. Moguće je i malo smanjenje aktivnih kamatnih stopa banaka.

Inozemno zaduživanje u 2010. godini 11 milijardi eura

"Sasvim je izvjesno da to nije dinamika rasta monetarnih agregata koja bi dala snažniji impuls gospodarskom rastu te zato HNB razmatra i scenarij koji sadrži određene promjene u primjeni instrumentarija monetarne politike, s ciljem stvaranja preduvjeta za brži rast kreditne aktivnosti i smanjenje kamatnih stopa na kredite namijenjene proizvodnji i izvozu", rekao je guverner.

"Hrvatska i ove godine bez teškoća refinancirati inozemne dugove, no treba imati na umu da će ovakvim zaduživanjem inozemni dug do kraja 2010. gotovo dostići razinu BDP-a, što ne samo da može izazvati podozrivost stranih investitora već i dodatno povećati ranjivost zemlje na potencijalne nove vanjske i unutrašnje šokove", upozorio je Rohatinski.

Guverner HNB-a je dodao da u 2010. dospijeva za otplatu glavnica inozemnog duga od 8,3 milijarde eura, što s kamatama čini anuitetnu obvezu oko 10 milijardi eura. Doda li se tome očekivani deficit u razmjeni roba i usluga s jedne strane te izravna strana ulaganja na drugoj strani, potrebe za bruto inozemnim zaduživanjem u 2010. se procjenjuju na oko 11 milijardi eura, što je za 10 posto manje u odnosu na prethodnu.