Biznis

U travnju je nastavljen rast

I dalje raste: Inozemni dug Hrvatske blizu 50 milijardi eura

I dalje raste: Inozemni dug Hrvatske blizu 50 milijardi eura

U travnju je nastavljen rast bruto inozemnog duga koji je krajem mjeseca dosegao iznos od 49,8 milijardi eura. To je četiri milijarde eura ili 8,7 % više nego u travnju prošle godine, javlja N1info

Time se u posljednja tri mjeseca bilježi znatnije ubrzanje rasta duga na godišnjoj razini što je dijelom i rezultat izdavanja inozemne obveznice u iznosu od 1,5 milijardi eura u ožujku ove godine. I nadalje rast inozemnog duga predvodi opća država (na godišnjoj je razini rast prisutan u uzastopna 73 mjeseca) koja inozemnim zaduživanjem dijelom financira visok proračunski manjak.

S druge strane, rast duga ograničava razduživanje drugih monetarnih financijskih institucija pri čemu se kontinuitet pada njihova duga na godišnjoj razini protegao na posljednje tri godine. Pri niskoj razini kreditne aktivnosti na domaćem tržištu razduživanje bankarskog sektora ne jenjava pa se u posljednjih jedanaest mjeseci bilježe dvoznamenkaste stope pada razine bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, a u posljednja tri mjeseca pad se stabilizirao pri stopi od oko 12 % godišnje, navodi se u analizi HGK.

Tijekom prva četiri mjeseca ove godine bruto inozemni dug ukupno je povećan za 3,1 milijardu eura pri čemu je najveći prirast duga zabilježen kod HNB-a (1,5 milijardi eura) i opće države (924,7 milijuna eura), a slijede izravna ulaganja s prirastom od 454,2 milijuna eura, ostali domaći sektori s prirastom od 191,5 milijuna eura i druge monetarne financijske institucije s prirastom od 85,5 milijuna eura. Pritom ipak treba imati na umu da je znatan dio prirasta bruto inozemnog duga rezultat metodologije evidentiranja obveza što se prvenstveno odnosi na utjecaj međuvalutarnih promjena i transakcija središnje banke. Naime, jačanje američkog dolara statistički se evidentira na sve dolarske obveznice iako je realno taj utjecaj međuvalutarnih promjena znatno manji s obzirom na to da su gotovo sva izdanja dolarskih državnih obveznica (osim prve dolarske obveznice izdane 2009. godine) pokrivena ugovorima o razmjeni dolara i eura (engl. swap).

Izraženi rizici u financiranju i refinanciranju obveza

Bez obzira na činjenice povezane sa statistikom evidentiranja visine bruto inozemnog duga, on se kreće na razinama koje Hrvatsku svrstavaju među visoko zadužene zemlje s izraženim rizicima u financiranju i refinanciranju obveza. Na kraju prošle godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u iznosio je 108,4 % u čemu su nas, među sličnim zemljama, nadmašile jedino Slovenija (126,7 % BDP-a) i Mađarska (115,0 % BDP-a), dok je, primjerice, udio duga u BDP-u u Rumunjskoj iznosio 62,9 %, u Češkoj 66,6 %, u Poljskoj 70,5 %, u Slovačkoj 90,1 % te u Bugarskoj 94,7 %.

Iako se trenutno udio bruto inozemnog duga u BDP-u u Hrvatskoj kreće na razini od oko 115 %, predviđamo da će se taj udio na kraju ove godine kretati na razini od oko 110 % s obzirom na to da je država, kao temeljni nositelj zaduživanja, do sada već realizirala najveći dio planiranoga inozemnog zaduživanja. Usto, u skladu s blagim gospodarskim oporavkom u nastavku bi godine razduživanje bankarskog sektora moglo usporiti, dok se istodobno inozemno zaduživanje tvrtki vjerojatno neće znatnije intenzivirati.

''Blagi gospodarski oporavak i realizacija većeg dijela ovogodišnjeg planiranog inozemnog zaduživanja države, utjecat će na smanjenje udjela vanjskog duga u BDP-u do kraja ove godine. Međutim, Hrvatska se svrstava među visoko zadužene zemlje, s trenutnih oko 115% udjela inozemnog duga u BDP-u, što je među najvišim razinama u usporedbi s nama sličnim zemljama'', kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.