Glavni pokretači spoja televizije i interneta neće biti novi integrirani uređaji, već korisnici, autori medijskih sadržaja i, naravno, oglašivači. Ovi posljednji mogli bi najviše profitirati od čitavog procesa, budući da se očekuje da će u 2010. televizijsko oglašavanje na globalnoj razini vrijediti oko 180 milijarde dolara

Iako je trend rasta online oglašavanja bio negativan tijekom prošle godine, taj pad je i dalje manji nego u gotovo svim drugim oglašivačkim kategorijama, pokazuju rezultati Deloitteovog istraživanja 'Trendovi u medijima u 2010'.

Procjene hrvatskih trendova u online oglašavanju iz 2009. ukazuju na to da je njegovu udio oko tri posto u ukupnim neto oglašivačkim prihodima, s projekcijom prosječne godišnje stope rasta od 17 posto do 2011. godine

Očekuje se da će u 2010. globalno televizijsko oglašavanje vrijediti oko 180 milijarde dolara, a projekcije vrijednosti online oglašavanja kreću se oko 63 milijarde dolara. Ove godine očekuje se porast online oglašavanja od oko dva posto, ističe se u istraživanju.

U 2010, više od 90 posto TV programa i više od 80 posto audio sadržaja potrošači će konzumirati putem klasičnog emitiranja na televiziji i radiju, a ne putem interneta ili usluga koje im omogućuju da sami utječu na raspored emitiranja. Ti su rezultati suprotni brojnim predviđanjima prema kojima se linearno prihvaćanje sadržaja trebalo smanjiti. No zahvaljujući jednostavnosti korištenja te inerciji gledatelja i slušatelja, zadani raspored emitiranja vjerojatno će dominirati još dugo vremena. Riječ je o velikim brojkama na koje oglašivači trebaju računati budući da stotine milijuna ljudi provodi čak 40 posto svog budnog vremena prateći TV i radio program.

Kad je riječ o Hrvatskoj, procjenjuje se da oglašavanje putem televizije generira preko 50 posto ukupnog neto oglašivačkog prihoda. 'U 2010. svjedočit ćemo povećanim naporima da se spoje internet i TV, a mogao bi se povećati broj novih generacija TV prijemnika i ostalih uređaja, poput igraćih konzola, koje će omogućavati pristup webu. Dosad je postignut slab napredak u vezi dostupnosti web-sadržaja na televizorima, ali sve se više radi na web-stranicama specifično kreiranim za pristup putem TV-a', ističe Mislav Slade-Šilović, konzultant u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu.

No glavni pokretači spoja televizije i interneta neće biti novi integrirani uređaji, već korisnici, autori medijskih sadržaja i, naravno, oglašivači. Ovi posljednji mogli bi najviše profitirati od čitavog procesa, budući da se očekuje da će u 2010. televizijsko oglašavanje na globalnoj razini vrijediti oko 180 milijarde dolara.

'Projekcije vrijednosti globalnog on-line oglašavanja kreću se oko 63 milijarde dolara, dok se za Hrvatsku procjenjuje da je neto prihod u 2009. bio 10,2 milijuna eura. Oglasi emitirani na televiziji s pristupom internetu mogli bi direktno usmjeriti potencijalne potrošače na web-stranice. Takva bi kombinacija mogla donijeti i do 47 posto povoljnije rezultate po određene brandove nego korištenje zasebnog oglašavanja na televiziji i internetu', zaključuje Slade-Šilović.

Udio potrošnje na online oglašavanje porast će sa 10 posto, koliko je iznosio krajem 2009, na 15 posto do kraja 2011. Procjene hrvatskih trendova u online oglašavanju iz 2009. ukazuju na to da je njegovu udio oko tri posto u ukupnim neto oglašavačkim prihodima, s projekcijom prosječne godišnje stope rasta od 17 posto do 2011. Premda je trend rasta online oglašavanja bio negativan tijekom prošle godine, taj pad je i dalje manji nego u gotovo svim drugim oglašivačkim kategorijama.

Moguće je da recesija ne samo da nije usporila porast udjela online oglašavanja, nego ga čak i ubrzala. Oglašivači, naime, smatraju da online oglašavanje ima bolji omjer uloženih sredstava i rezultata od tradicionalnih tipova oglašavanja. Stoga se očekuje da će prihodi od online oglašavanja rasti još brže nego dosad.

Ove će godine globalna prodaja e-čitača vjerojatno doseći brojku od pet milijuna uređaja, a moglo bi se prodati čak 100 milijuna primjeraka e-knjiga. Vrijednost prodanih e-čitača mogla bi iznositi oko milijardu i pol dolara, no konkurencija u vidu drugih uređaja vjerojatno će usporiti stopu njihova rasta, čak i ako rast prodaje e-knjiga ostane blizu 200 posto. Ipak, e-čitači će zaostajati za krivuljama prihvaćanja od strane potrošača kakve bilježe uređaji poput smartphonea, GPS-a i netbooka.

Izdavači novina i časopisa mogli bi, neočekivano, imati koristi od uspjeha e-čitača. Naime, ako se dovoljan broj čitatelja navikne na plaćanje sadržaja koje primaju na svojim elektroničkim uređajima, to bi moglo nadoknaditi gubitke zbog pada čitatelja i pretplatnika na tiskana izdanja.