Podsjećaju da smo 2007. godine izgubili dvije pozicije, ali samo nominalno zbog ulaska novih zemalja (Litve i Ukrajine). U 2008. godini imali smo jedino realno poboljšanje - za četiri pozicije, ali u posljednje dvije godine to je izgubljeno

Po rezultatima 'Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2010.' Hrvatska je zauzela 56. mjesto od ukupno 58 vodećih svjetskih ekonomija, objavilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Riječ je o istaživanju koje već 20 godina provodi Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, a Hrvatska je ove godine uvrštena peti put. Prvi je na ljestvici Singapur, drugi Hong Kong, a treći SAD.

Nakon prošlogodišnjeg realnog pada pozicije Hrvatske na ljestvici za dvije pozicije (koji je bio rezultat poboljšanja drugih zemalja i stagnacije Hrvatske), ove godine bilježimo daljnji pad za realno dvije pozicije zbog znatnog pogoršanja ocjena Hrvatske (17,5 posto), navode iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost napominjući da se Hrvatska realno vratila na razinu iz 2006. godine, kad je prvi put uvrštena u godišnjak konkurentnosti IMD-a.

Podsjećaju da smo 2007. godine izgubili dvije pozicije, ali samo nominalno zbog ulaska novih zemalja (Litve i Ukrajine). U 2008. godini imali smo jedino realno poboljšanje - za četiri pozicije, ali u posljednje dvije godine to je izgubljeno.

Analiza 20 faktora konkurentnosti navodi na zaključak kako je najveći dio pogoršanja ovogodišnje pozicije Hrvatske u odnosu na prošlogodišnju posljedica znatnog pada vanjskotrgovinske konkurentnosti.

Faktor međunarodna trgovina pokazuje pad 17 pozicija, a tijekom protekle četiri godine za čak ukupno 31 poziciju. Izravne strane investicije smanjene su s 8,6 na 4,1 posto BDP-a. Nadalje, znatno je pogoršanje ranga stranih ulaganja i produktivnosti i efikasnosti, za 13 pozicija, te faktora cijene (-7) i poslovne legislative (-7).

Anketna ocjena upravljanja javnim financijama je poboljšana, a s povećanjem budžetskog deficita s 1 na 3,5 posto nalazimo se među umjerenijim zemljama uključenim u IMD godišnjak.

Osnovna vijest je što SAD više nije vodeća zemlja, nego je potisnuta na treće mjesto od strane Singapura i Hong Konga, zemalja koje su najmanje pogođene krizom. Njima se pridružuje i Tajvan, skokom s 23. na visoku 8. poziciju, a veliki je i pomak Malezije s 18. na 10. poziciju.

Zanimljivo je da je sada Kina s 18. pozicijom bolje rangirana nego Finska, Irska i Francuska. Finska je pala s 9. na 19. poziciju, a Danska s 5. na 13. Od razvijenih zemalja, znatan je i pad Japana, na prilično nisku 27. poziciju.

Vrlo je znakovit velik pozitivni pomak Poljske i Italije koje su na ljestvicama konkurentnosti u pravilu do sada bile blizu Hrvatske. Sada su se znatno udaljile te je Poljska zauzela 32., a Italija 40. poziciju.

S druge strane, apsolutno najveći pad bilježe Slovenija (-20), Slovačka (-16) i Bugarska (-15). Nakon što je prošle godine IMD napravio 'stres test'- otpornosti na krizu, ove je godine napravljen test na izloženost zaduženju - 'stres zaduženosti', kao važan pokazatelj svjetskih gospodarskih kretanja u svijetlu recentne nestabilnosti u europskim i drugim zemljama.

'Stres zaduženosti' IMD-a predviđa da će najviše zadužene zemlje (Japan i Italija) dug svesti na 60 posto BDP-a tek 2084. odnosno 2060. godine. Međutim, te su zemlje zadužene pretežito na domaćem tržištu, dok su zemlje najviše izložene riziku Grčka, koja stranim bankama duguje 106 milijardi eura i Portugal s vanjskim dijelom javnog duga od 44 milijarde eura.

Visoko 5. mjesto najzaduženijih zemalja zauzima SAD s predviđenim ulaskom u 'zelenu zonu' 2033. godine. Ispred SAD-a nalazi se još i Belgija, a slijede Island, Grčka, Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

Hrvatska se, s 35 posto javnog duga, nalazi razmjerno duboko u 'sigurnoj zoni', u društvu Slovenije, Slovačke i Češke.