U obrtništvu rad na crno nije problem od jučer, ali kako ga je recesija dodatno produbila, Hrvatska obrtnička komora (HOK) se nedavno ponovno odlučila obratiti Vladi

HOK je predložio Ministarstvu gospodarstva uvođenje kazni za osobe koje obavljaju obrt bez obrtnice, propisivanje obveze provjere registracije obrta pod nadzorom Državnom inspektoratu, povećanje kazni, ali i oduzimanje dobiti stvorene nelegalnim radom.

Za povećanje proračunskog deficita prilikom rebalansa za pet i pol milijardi kuna jedan od većih krivaca je podbačaj socijalnih doprinosa koji su se rebalansom morali korigirati za čak dvije milijarde kuna. Uz val prijevremenih umirovljenja tome je kumovao i pojačan bijeg poduzetnika u sivu zonu.

U obrtništvu rad na crno nije problem od jučer, ali kako ga je recesija dodatno produbila, Hrvatska obrtnička komora (HOK) se nedavno ponovno odlučila obratiti Vladi upozoravajući na učinke takve nelojalne konkurencije. 'Siva ekonomija udar je na obrtnike koji ispunjavaju sve svoje obveze prema državi i time više nisu konkurentni cijenom. Gotovo da nema ceha, odbora i ostalih radnih tijela HOK-a koji nije problematizirao sivu ekonomiju, od frizera i ribara do ugostitelja te pružatelja svih vrsta usluga', kazao je Poslovnom dnevniku Mato Topić, predsjednik Komore.

Ministarstvu gospodarstva HOK je potkraj srpnja predložio i kombinaciju represivnih i poticajnih mjera. Zalaže se za uvođenje kazni za osobe koje obavljaju obrt bez obrtnice, propisivanje obveze provjere registracije obrta pod nadzorom Državnom inspektoratu, povećanje kazni, ali i oduzimanje dobiti stvorene nelegalnim radom. Usporedo s tim predlažu poticaje kojima bi se značajan dio obrtnika izvukao iz sive ekonomske zone.

'Ako u prvim godinama poslovanja date obrtnicima priliku da zarade za preživljavanje i uplaćuju u državne zdravstvene i mirovinske fondove, smanjili ste broj onih koji započinju 'na crno'. Ako povećate granicu za obavezni ulazak u sustav PDV-a, veći će broj obrtnika poslovati u toj 'bijeloj' ekonomskoj zoni, prijavljenog poslovanja', objašnjavaju i ističu kako je to u interesu i državnog proračuna i samih obrtnika i poduzetnika.

Iako je udio zaposlenih u obrtu oko 15 posto ukupne zaposlenosti, akumulativnost je u obrtima niska tako da država puno više dobiva nego gubi, tvrdi Topić.

Od sredine prošle do sredine ove godine broj vlasnika obrta smanjio se za oko pet tisuća, a broj zaposlenih u obrtu za 20 tisuća. U kojoj se mjeri ili postotku taj pad odnosi upravo na gašenje obrta/odjavljivanje uz nastavak rada 'na crno' u HOK-u ne žele špekulirati, kao ni o tome koliki su ukupni razmjeri sive ekonomije u obrtništvu.